Nakon razdoblja visokih cijena i neizvjesnosti na energetskim tržištima, hrvatskim vozačima stižu naznake nešto povoljnijeg tjedna. Ako Vlada ne odluči dodatno intervenirati u cijene, od utorka bi na benzinskim postajama trebali vrijediti novi, niži iznosi. Prema neslužbenim informacijama RTL-a, koje se odnose na trenutne tržišne izračune, eurosuper 95 mogao bi stajati 1,58 eura po litri, što je 11 centi manje od dosadašnje cijene. Eurodizel bi pojeftinio osam centi, na 1,81 euro, dok bi litra plavog dizela trebala biti jeftinija devet centi te stajati 1,36 eura.

Riječ je, međutim, o procjenama, a ne o konačnim cijenama. Vlada će danas ponovno odlučivati o iznosima na benzinskim postajama, a njena eventualna intervencija mogla bi promijeniti ono što vozače očekuje od utorka.

Promjena raspoloženja

Da bi gorivo trebalo pojeftiniti, najavio je i ministar gospodarstva Ante Šušnjar, koji je poručio da se trendovi na međunarodnim burzama počinju prelijevati u povoljnije izračune za domaće tržište.

– Cijene goriva će pasti. Dopustite da pričekamo, burze trebaju odraditi svoj dio, a onda ćemo definirati koliko će to biti. Ali može se očekivati pad svakako, izjavio je Šušnjar, sugerirajući da će Vlada pri donošenju odluke u obzir uzeti kretanja cijena na međunarodnim tržištima, ali i da će konačni prostor za pojeftinjenje biti jasniji tek nakon završetka obračunskog razdoblja.

Pritom treba imati na umu da cijene sirove nafte nisu jedini čimbenik koji određuje koliko ćemo plaćati gorivo. Na konačan iznos utječu i kotacije gotovih naftnih derivata, tečaj dolara, trošarine, porezi i državna regulacija cijena.

Povoljnije procjene za hrvatske vozače dolaze u trenutku kada se i na svjetskom tržištu nafte osjeća promjena raspoloženja. Cijene su se tijekom tjedna našle pod pritiskom nakon velikog političkog preokreta u SAD-u, odnosno uvjerljive pobjede demokrata na izborima za Kongres, što je otvorilo nova pitanja o daljnjem razvoju sukoba na Bliskom istoku.

Tržišta su, naime, počela računati s mogućnošću da bi izborni rezultat mogao ograničiti manevarski prostor predsjednika Donalda Trumpa za daljnju eskalaciju sukoba s Iranom. Demokrati će od siječnja kontrolirati oba doma Kongresa, zbog čega bi američka vojna politika mogla biti izložena snažnijem nadzoru, a financiranje daljnjih vojnih operacija potencijalno otežano.

Ipak, analitičari upozoravaju da izborni rezultat ne znači automatski i skori završetak sukoba. Trump do siječnja i dalje ima dovoljno vremena za donošenje odluka, dok u Washingtonu postoje i procjene prema kojima bi Bijela kuća mogla iskoristiti izvršne ovlasti za nastavak pritiska na Iran.

Analitičari oprezni

Analitičari savjetodavne kompanije Eurasia Group smanjili su procjenu vjerojatnosti novih američkih napada na Iran sa 65 na 60 posto. Istodobno, izglede za mirovni sporazum procjenjuju na svega deset posto, dok su vjerojatnost dugotrajnog zastoja i nastavka pat-pozicije podigli na 30 posto.

Cijena nafte u petak se stabilizirala ispod granice od 98 dolara po barelu. Na londonskom tržištu barel je poslijepodne stajao 97,58 dolara, što je 71 cent manje nego na prethodnom zatvaranju trgovine. Na američkom tržištu cijena je bila gotovo nepromijenjena, na 90,43 dolara.

No, pad cijena ne znači da su rizici za globalnu opskrbu uklonjeni. Tržište i dalje balansira između nade u smirivanje sukoba i straha od novih poremećaja u transportu nafte. Posebno je osjetljivo područje Hormuškog tjesnaca, jednog od najvažnijih svjetskih pravaca za transport nafte. Napadi na tankere i dalje predstavljaju ozbiljnu prijetnju, a dobavljači i kupci prisiljeni su prebacivati naftu s broda na brod kako bi zaobišli probleme u plovidbi.

Analitičari upozoravaju da će tržištu trebati konkretna potvrda održivog mirovnog dogovora kako bi se uklonio rizik od novih eskalacija i dodatnog pritiska na opskrbu. Nafta je, dakle, posljednjih dana pojeftinila najprije zbog promijenjenih očekivanja o političkom i vojnom razvoju događaja, a ne zato što su svi problemi u opskrbi riješeni.