Mogućnost uvoza nafte putem Jadranskog naftovoda dio je strategije diverzifikacije koju Europska komisija provodi kao i dio strategije za konačno potpuno ukidanje uvoza fosilnih goriva iz Rusije, izjavila je u ponedjeljak glasnogovornica Komisije Paula Pinho, komentirajući zahtjev Mađarske i Slovačke da im Hrvatska dopusti dovoz ruske nafte.

“Mogućnost uvoza nafte Jadranskim naftovodom dio je strategije diverzifikacije koju Europska komisija provodi s tom zemljom i s dotičnim državama članicama, već niz godina, a također je dio strategije za konačno potpuno ukidanje uvoza bilo kakvih fosilnih goriva iz Rusije”, izjavila je Pinho komentirajući mađarski i slovačkih zahtjev.

“Dobra je stvar da postoji ta alternativa i upravo je ta mogućnost rezultat rada Europske komisije i rada također dotičnih država članica,uključujući Hrvatsku”, dodala je Pinho.

Mađarska i Slovačka zatražile su od Hrvatske da dozvoli transport ruske nafte preko Jadranskog naftovoda nakon što je od 27. siječnja prekinuta isporuka preko naftovoda Družba, koji je oštećen u ruskom napadu dronovima.

Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjártó je na X-u za prekid opskrbe optužio Ukrajinu, koja “iz političkih razloga odbija ponovno pokrenuti tranzit nafte naftovodom Družba”.

Szijjártó je sa slovačkom ministricom gospodarstva Denisom Sakovom poslao pismo hrvatskom ministru gospodarstva Anti Šušnjaru, u kojemu traži da Hrvatska odmah dopusti transport ruske nafte u Mađarsku i Slovačku putem Jadranskog naftovoda.

Ministar Šušnjar je na to odgovorio da je Hrvatska spremna pomoći Mađarskoj i Slovačkoj u opskrbi naftom, da su Janafovi kapaciteti dostatni te da nema tehničkih izgovora za nastavak uvoza ruske nafte.

“Barel kupljen od Rusije može se nekim zemljama činiti jeftinijim, ali pomaže u financiranju rata i napada na ukrajinski narod.

Vrijeme je da se zaustavi to ratno profiterstvo. P.s. – infrastruktura se ne mijenja preko noći, no narativi se ponekad mijenjaju”, napisao je Šušnjar na X-u.

Glasnogovornica Komisije za energetiku Anna Kaisa Itkonon je rekla da prema europskim propisima države članice moraju imati zalihe nafte za 90 dana i da za sada nema nikakvih problema s sigurnošću opskrbe.

Istaknula je da zasad Komisija “nema komentara” u pogledu kontakata i prepiske između zemalja članica.