RIJEKA – U prva tri mjeseca u riječkoj je luci ukupno prekrcano tri milijuna i 12 tisuća tona, što je povećanje od 21 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Pritom su sva tri najznačajnija koncesionara ostvarila dvoznamenkasti rast prometa – Janaf 15 posto, Jadranska vrata, tvrtka koja upravlja kontejnerskim terminalom, 12 posto, a Luka Rijeka d.d. je promet povećala za čak 52 posto u odnosu na prvi kvartal prošle godine, prema podacima Lučke uprave.

U strukturi prekrcanih tereta, najveći dio činili su tekući tereti, mahom na Janafovom terminalu u Omišlju, s 1.651,281 tona tereta, dok je suhih tereta ukupno, na terminalima Luke Rijeka d.d. i na kontejnerskom terminalu Brajdica, prekrcano 1.361,281 tona, odnosno 30 posto više nego u istom periodu lani. Kontejnerski promet bio je tek nešto malo niži od 80 tisuća TEU-a (ekvivalent dvadesetstopnog kontejnera), pri čemu su kontejneri definitivno preuzeli primat u ukupnom prometu suhih tereta, u kojemu su dosegli udio od visokih 61 posto.

Duško Grabovac / Arhiva NL

Povećani prihodi

Gledano pojedinačno, po koncesionarima, svakako odskače rezultat Luke Rijeka d.d., čiji je promet, s 542 tisuće tona, bio upola veći nego prošle godine. Ovako visok postotak rasta prometa nastavak je pozitivnih trendova iz drugog dijela prošle godine, ali dijelom proizlazi i iz činjenice da je Luka Rijeka d.d. u prvom kvartalu prošle godine imala minus od 28 posto u odnosu na prvi kvartal 2019. No, do kraja prošle godine stabilizirano je poslovanje, ozbiljno načeto za vrijeme bivšeg predsjednika uprave Jedrzeja Mierzewskog kojeg je na tu poziciju postavio poljski OTL, donedavno najveći pojedinačni dioničar Luke Rijeka d.d.. Prošlu je godinu tako Luka Rijeka završila s plusom od 17 posto u ukupnom prometu i povećanjem prihoda od 12 posto.

Rastu u ovoj godini ponajviše je pridonio rast rasutih tereta, koji je na terminalima Luke Rijeka povećan za čak 130 posto, a osim terminala u Bakru, gdje se prekrcavaju ugljen i rude, u prvom je kvartalu značajna količina rasutog tereta prekrcana i u silosu u riječkom lučkom bazenu koji lani u prvom kvartalu uopće nije radio. Od ostalih značajnijih vrsta tereta, izdvaja se pad prometa željeza za desetak tisuća tona i drva za dvadesetak tisuća.
Duško Grabovac, predsjednik uprave Luke Rijeka d.d., na naš upit o financijskim rezultatima tvrtke u prvom kvartalu nije želio odgovoriti, ističući kao ne smije iznositi podatke o poslovanju prije službene objave na Zagrebačkoj burzi, ali je dodao kako je zadovoljan ostvarenim.

Zadovoljni ostvarenim

– Zadovoljni smo prometom u prvom kvartalu koji je nastavak pozitivnih kretanja iz protekle godine. Vraćaju nam se dugogodišnji komintenti, a dolaze i neki potpuno novi, komentirao je Grabovac.
U prošloj je godini, ističe, najteže bilo vratiti povjerenje komintenata, ali i samih zaposlenika Luke Rijeka.
– Vraćanje povjerenja naših poslovnih partnera, kao i vraćanje povjerenja zaposlenika u tvrtku bili su prioritet, jer su to ključni uvjeti da budemo konkurentni na svjetskom tržištu na kojemu luke posluju. Važno je bilo i kadrovski posložiti tvrtku, naći taj spoj iskusnih i mladih, ambicioznih ljudi koji su bili spremni realizirati to vraćanje povjerenja naših komintenata. Dok sam bio član Nadzornog odbora Luke Rijeka, gotovo svakodnevno sam primao pozive u kojima su se naši komintenti žalili na izvršenje, na odnos prema njima i slične stvari, kaže Grabovac koji ističe kako je dobrim rezultatima u prošloj i na početku ove godine znatno pridonijela i bolja organizacija posla na samim terminalima.

Bez dangubljenja – iskrcaj brodova na svim gatovima Luke Rijeka / Foto V. KARUZA

– Izvršenje, odnosno prekrcaj, znatno je unaprijeđen pa tako lani gotovo da nismo imali dana dangube, što je u prijašnjim godinama znao biti ozbijan i, u konačnici, skup problem, kaže predsjednik uprave Luke.
Prema njegovim je riječima, osposobljavanje silosa lani igralo značajnu ulogu u ukupnim količinama tereta, a ovogodišnji veliki plus posebno je značajan jer se dogodio u trenutku kada su u tijeku veliki, 40 milijuna eura vrijedni, zahvati na rekonstrukciji lučkih površina i infrastrukture u riječkom i bakarskom bazenu, što ograničava prostor za manipulaciju teretom na terminalima na kojima je koncesionar Luka Rijeka d.d..

Dodatna ulaganja

– Ovakvi rezultati i stabilizacija poslovanja otvaraju nam mogućnosti za dodatna ulaganja u lučku opremu, pa planiramo nabavku nekoliko novih dizalica za terminale u Bršici, Rijeci i Bakru, kao i rekonstrukciju jedne od postojećih, a jedno od značajnijih planiranih ulaganja je preseljenje frigo skladišta na Škrljevo, zbog sve veće potražnje za skladištenjem rashlađenih tereta. Također, namjeravamo dodatno ulagati u poslove održavanja i popravaka kontejnera na Škrljevu, rekao je Grabovac.
Jadranska vrata (AGCT), na kontejnerskom terminalu Brajdica, gdje su također u tijeku radovi na povećanju dubine mora, duž velikog dijela operativne obale, u prvom su kvartalu nastavila s trendom ozbiljnog povećanja prometa koji traje već nekoliko godina, a lani je, s prometom od 300 tisuća TEU-a, Brajdica ušla u kategoriju srednjih kontejnerskih terminala.
– Rast od 12 posto u prvom kvartalu posebno je značajan jer je ostvaren uz veliki građevinski zahvat na pristaništu, u kojemu zbog toga radimo sa samo jednim vezom, dok traju radovi na produbljivanju. Bez obzira na to, nastavili smo pružati pouzdanu uslugu našim klijentima. Ključna je naša fleksibilnost i povećan kapacitet otpreme željeznicom, što nam omogućava da zadovoljavamo zahtjeve klijenata, bez obzira na poremećaje u rasporedu dolazaka brodova, kaže Emmanuel Papagiannakis, direktor AGCT-a.