GOSPODARSTVO

Dobra je vijest da je Hrvatska druga po rastu BDP-a u EU-u. Loša da smo drugi i po – stopi inflacije

Dražen Katalinić

Foto Zvonimir Barisin/PIXSELL

Foto Zvonimir Barisin/PIXSELL

Nažalost rekorderi smo i u inflaciji, pa je od 6,7-postotnog rasta cijena u Hrvatskoj, veći zabilježen samo u Slovačkoj



Hrvatska će ove godine ostvariti drugi najviši rast BDP-a u Europskoj uniji, ali nažalost i drugu najvišu stopu inflacije u eurozoni. Prema najnovijim jesenskim prognozama Europske komisije, hrvatsko gospodarstvo ovu bi godinu trebalo završiti s rastom od 2,6 posto, što će biti drugi najviši rast u EU-u odmah nakon Malte, čije bi gospodarstvo trebalo rasti stopom od 4 posto.


Europska komisija predviđa da bi hrvatski BDP i u iduće dvije godine trebao biti među najvišima u Uniji, no istodobno upozorava da će glavni rizik za hrvatsku ekonomiju biti inflacija, odnosno njezin pad koji je sporiji nego u ostalim članicama eurozone.


Europska središnja banka prošlog je tjedna izašla s prvim procjenama inflacije u listopadu prema kojima najveću inflaciju ima Slovačka (8 posto), a odmah je slijedi Hrvatska sa stopom od 6,7 posto.


Rastu plaće




Očekuje se da će ove godine stopa inflacije, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), usporiti na 8,1 posto, sljedeće godine pasti na 2,4 posto i 2025. na 1,6 posto, zahvaljujući tome da manje cijene energije i neprerađene hrane djelomično nadoknađuju stalna, iako usporavajuća, povećanja cijena usluga i industrijske robe.


Ako se isključi energija i hrana, inflacija mjerena HICP-om, ove bi godine trebala biti 8,3 posto, sljedeće 3,5 posto, a 2025. 2,7 posto. Europska komisija pri tom predviđa da bi se do kraja ožujka iduće godine postupno ukinule mjere donesene kako bi se ublažio utjecaj visokih cijena energije.


Ukratko, Europska komisija očekuje smirivanje inflacije u Hrvatskoj zbog nižih cijena energije i neprerađene hrane, dok će inflaciju i dalje poticati cijene usluga koje Komisija ocjenjuje »tvrdokornima«.


Inače, gospodarstvo svih 27 članica EU-a ove bi godine trebalo skromno rasti po stopi od 0,6 posto, sljedeće godine 1,3 posto, a 2025. 1,7 posto. Slično je i u eurozoni. Ove godine predviđa se rast od 0,6 posto, sljedeće 1,2 posto, a 2025. 1,6 posto.


Europska komisija procjenjuje da će hrvatski BDP rasti »kontinuiranim tempom, podržan povećanjem osobne potrošnje, rastućim realnim plaćama i ulaganjima potaknutim fondovima EU-a«. Rast bi nam iduće godine trebao usporiti na 2,5 posto, a 2025. ponovno ubrzati, na 2,8 posto.


I dok Hrvatska bilježi gotovo najveću stopu rasta u EU-u, neke članice se suočavaju s tehničkom recesijom, poput Njemačke, koja dva tromjesječja zaredom bilježi usporavanje gospodarskih aktivnosti.


U Hrvatskoj udruzi poslodavaca se nadaju da će u zemljama čija su gospodarstva ključni partneri hrvatskim tvrtkama, a to su Njemačka i Italija, usporavanje biti kratkoga daha i da neće imati velikog utjecaja na nas.


Usporavanje privrede


– Vidimo da gospodarstvo EU-a usporava i vidimo da je u devetom mjesecu značajno pala proizvodnja u većini članica. S druge strane, Hrvatska još uvijek ostvaruje rast i to je dobro, znači da i dalje idemo suprotno od tog trenda i da ćemo i iduće godine nastaviti u tom smjeru, komentirao je jesenske prognoze Europske komisije za naš list predsjednik HUP-a Mihael Furjan, dodavši da se u Hrvatskoj vidi blago usporavanje izvoza u prvih devet mjeseci, ali i uvoza, na koji se reflektira usporavanje gospodaskih aktivnosti u EU-u.


Ipak, ne treba strahovati za radna mjesta. Povijesno niska nezaposlenost nastavit će se snižavati i u idućoj godini, odnosno stopa zaposlenosti trebala bi nastaviti rasti unatoč blagom smanjenju ukupnog broja stanovnika (čitaj: daljnjem iseljavanju).


Hrvatsko je gospodarstvo prošle godine snažno raslo, i to stopom od 6,3 posto, zahvaljujući solidnom rastu privatne potrošnje (unatoč visokoj inflaciji), dok ćemo ove godine solidan rast zahvaliti pristupanju eurozoni i šengenskom području.


Proračun najveći dobitnik u inflaciji


Potražnja potrošača trebala bi ostati visoka uz rast zaposlenosti i realnih plaća. Predviđa se da će i državna potrošnja i ulaganja pozitivno pridonijeti rastu, pri čemu će ulaganja uvelike biti podržana povećanom apsorpcijom fondova EU-a, procjenjuju u Komisiji.


Zbog očekivanog rasta državne potrošnje u idućoj godini, koji će se ogledati u rastu plaća i socijalnih davanja koji će biti viši od inflacije (i činjenici da ćemo biti u izbornoj godini kada vladajući dijele malo više novca nego što je uobičajeno), od iduće godine će nam malo porasti manjak u proračunu (deficit), a nakon što ćemo ove godine zbog inflacije i s njom povezanog povećanog poreznog priljeva u državnu blagajnu, čak ostvariti i mali suficit, od 0,1 posto BDP-a koliko procjenjuje Bruxelles.


Čime će se još jednom pokazati da je najveći dobitnik u inflaciji – državni proračun.