ZAGREB – Dok se još zbrajaju fizički pokazatelji udarnog dijela turističke sezone, Hrvatska narodna banka objavila je financijske rezultate u turizmu u prvoj polovini godine, odnosno u prva dva kvartala, kad je u pitanju prihod od inozemnih gostiju.

Podaci objavljeni u sklopu platne bilance, odnosno vrijednosti transakcija s inozemstvom, pokazuju da je u šest mjeseci ove godine dolazak inozemnih gostiju Hrvatskoj donio 3,171 milijardu eura, što je više nego dvostruko u odnosu na prvo polugodište prošle godine.

Glavnina te zarade stigla je u drugom tromjesečju, odnosno u travnju, svibnju lipnju, kad su inozemni gosti u Hrvatskoj potrošili 2,686 milijardi eura.

Potrošili su stranci na odmoru u Hrvatskoj puno više novca nego lani u prvih pola godine, ali su kao inozemni vlasnici i iznijeli gotovo dvostruko više dobiti iz poduzeća nego što su to činili 2021. godine.

Tako je u pola godine iz Hrvatske stranim vlasnicima isplaćeno ukupno gotovo 857 milijuna eura dividende, dok je u prvom polugodištu to bilo nešto više od 446 milijuna eura.

Uz to u prvom je polugodištu u tim tvrtkama registrirano i 288 milijuna eura zadržane dobiti, što je uglavnom faza prije isplate te dobiti kroz dividendu.

Hrvatski aduti

Rezultat od dolazaka stranih gostiju je posljedica ukidanja epidemioloških mjera u Europi, od kojih su brojne bile na snazi u prvoj polovini prošle godine, ali dijelom je veću zaradu donijela i inflacija, odnosno podizanje cijena.

Tako su primjerice cijene u restoranima i hotelima u lipnju ove godine bile za 14,6 posto veće nego lani u istom mjesecu.

Zbog toga nije potpuno precizna ni usporedba s 2019. godinom, ali ipak bi se moglo zaključiti da je glavni doprinos boljim financijskim rezultatima ipak stigao od inflacije, a ne veće potrošnje.

Prvo ovogodišnje tromjesečje donijelo je zaradu od 486,2 milijuna kuna što je gotovo isto kao i prije tri godine, odnosno 500 tisuća eura više.

U drugom tromjesečju ove godine zarada je bila 9,3 posto veća nego 2019. godine, ali to je još daleko manje od rasta cijena u turizmu.

U prvom polugodištu puno više trošili su i hrvatski građani na putovanja u inozemstvo, ukupno 609 milijuna eura, što je također više nego dvostruki rast u odnosu na isto razdoblje prošle godine kad je ta potrošnja bila nešto veća od 288 milijuna eura.

U razmjeni transakcija s inozemstvom, Hrvatska ima još aduta, a to su njezini radnici u inozemstvu. Tako tablice što ih je objavila središnja banka, pokazuju da su prihodi zaposlenih u prvoj polovini ove godine bili ukupno 1,365 milijardi eura, što je 330 milijuna eura više nego lani.

Uz to Hrvatska je u plusu i kad je u pitanju sekundarni dohodak i u okviru njega su nekada posebno isticane radničke doznake, odnosno transferi koje su radnici slali svojim obiteljima, u što su ulazili i transferi putem bankovnih računa, ali i novac koji je stizao u Hrvatsku neformalnim kanalima.

Sada radničke doznake nisu posebno izdvojene, ali je sekundarni dohodak, u koji ulaze i mirovine iz inozemstva i radničke u prvoj polovini godine bio 1,755 milijardi eura, odnosno 160 milijuna eura više nego lani u isto vrijeme.

Robni izvoz

No, sve pluseve koje je donio turizam, radnici ili umirovljenici, poništava minus koji Hrvatska ima u robnoj razmjeni s inozemstvom, što je najvećim dijelom posljedica rasta cijena energenata, ali i sirovina na globalnom tržištu.

U robnoj razmjeni s inozemstvom Hrvatska je u pola godine ostvarila manjak od 8,44 milijarde eura, dok je on lani bio 4,5 milijardi. Ove godine toliki manjak država je skupila samo u drugom tromjesečju.

– Robna razmjena s inozemstvom i u drugom je tromjesečju 2022. nastavila rasti po izrazito visokim nominalnim stopama rasta, koje uglavnom odražavaju daljnji rast cijena energenata i drugih sirovina na svjetskom tržištu kao rezultat poremećaja u globalnim lancima vrijednosti, koji su dodatno intenzivirani ratom u Ukrajini.

Tako je rast ukupnoga robnog izvoza iznosio 40,5 posto na godišnjoj razini, što je bilo praćeno još izraženijim rastom uvoza od 50,5 posto, a rezultiralo je iznimno snažnim povećanjem manjka, za 64,7 posto, odnosno minus je u trećem tromjesečju bio 1,7 milijardi kuna veći nego lani, navode u HNB-u.

Dodaju i da je snažno pogoršanje u robnoj razmjeni uvelike ublaženo daljnjim rastom izvoza usluga, poglavito zbog rasta prihoda od turističke potrošnje stranih gostiju.

Taj rast, napominju, odražava nastavak oporavka fizičkih pokazatelja s jedne strane, ali i primjetan rast cijena u djelatnosti smještaja te pripreme i usluživanja hrane i pića.