Na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji danas je službeno otvoren 28. bijenalni međunarodni kongres Tourism and Hospitality Industry 2026 – Trends and Challenges, a kojeg ove godine FMTU organizira u suradnji s Rosen College of Hospitality Management s Floride.

Kongres je otvorio Marko Perić, dekan Fakulteta, istaknuvši pritom tradiciju ove visokoškolske ustanove, kao i samog kongresa koji je u ovogodišnjem izdanju okupio stotinjak domaćih i inozemnih stručnjaka i istraživača, i to iz Italije, Slovenije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, SAD-a, Tajlanda, Australije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Španjolske, Kine…

Foto Dean Miculinić

Okupljene su pozdravili i savjetnik Ministarstva turizma i sporta Igor Radić, zamjenik župana Primorsko-goranske županije Robert Matić, kao i prorektorica Sveučilišta u Rijeci Irena Vodopija-Krstanović.

Uvodno izlaganje održala je Sara Dolničar, profesorica sa Sveučilišta u Clevelandu, govoreći o tome na koji se način same turiste može potaknuti na očuvanje okoliša. U zanimljivom izlaganju ukazala je kako se danas svi slažu kako turizam mora biti održiv, ali u praksi je primaran rast, odnosno profit. Turizam danas globalnoj emisiji ugljikovog dioksida doprinosi s čak 8,8 posto s time da emisije svake godine rastu za 3,5 posto. Zabluda je pritom, reći će, da će nas “spasiti tehnologija”. Njen je utjeca to da je emisije smanjila za tek 0,3 posto što je daleko premalo.

– Stoga moramo mijenjati ponašanje ljudi. I to na svim razinama, od donosioca politički odluka, preko businessa do samih turista, poručila je Dolničar.

Foto Dean Miculinić

U okviru kongresa održan je i okrugli stol „Otpornost Hrvatske na klimatske promjene: od rizika do rješenja”, posvećen raspravi o aktualnim izazovima klimatskih promjena te mjerama prilagodbe u Hrvatskoj. Tako je u raspravi Iris Odak, načelnica Sektora za meteorološka istraživanja i razvoj Državnog hidrometeorološkog zavoda, kazala kako je klima danas jedan od razloga privlačnosti Hrvatske među turistima, ali i istaknula kako klimatske promjene dovode do toga da se topli dio godine širi u pred i posezonu koje postaju sve atraktivnije, kao i kako su zime sve kraće i sa sve tanjim snježnim pokrivačem.

– Neke projekcije govore kako bi do 2040. snježni pokrivač u Gorskom kotaru mogao smanjiti za 7 do 10 centimetara što je polovina sadašnje ukupne količine snijega u ovom području. Općenito klimatske promjene nose veći rizik od toplinskih valova, nevera, bujičnih poplava, dulje sezone peludi i slično, ukazala je Odak. Rasoravu je moderirala Elena Rudan, profesorica FMTU-a.

Foto Dean MICULINIĆ