ZAGREB  Ispuštanje sumporovodika iz riječke rafinerije ubuduće će biti malo, a rizični događaji iz prošlosti, kakve su Riječani osjetili i u smradu po trulim jajima tijekom uskrsnih blagdana, ne bi se više smjeli događati, izjavio je izvršni direktor Ine Peter Chmurčiak na konferenciji za novinare u Ini, na kojoj se uprava te kompanije pohvalila da je u prvom tromjesečju postigla milijardu kuna dobiti, najbolje financijske rezultate u posljednjih nekoliko godina.

– Upravo je završena prva faza obnove riječke rafinerije. Počeli smo s korištenjem prirodnog plina u novim postrojenjima, a budući da će i stara postrojenja sredinom ove godine prijeći na plin, to će pridonijeti kvaliteti zraka u okolišu, najavio je Chmurčiak. Nedavni neugodan miris oko rafinerije, prema njegovim riječima, bio je  povezan s problemima pri pokretanju novih postrojenja, koji su potrajali malo duže od predviđenog vremena. No, emisija sumporovodika, kaže, u budućnosti će biti mala. 

– U drugoj fazi obnove riječke rafinerije eliminirat ćemo sumpor, a utjecaj rafinerije na okoliš bit će sveden na minimum, obećao je Chmurčiak, napomenuvši da se u Rijeci već sada proizvode derivati po europskim standardima. Upitan je li Ina spremna isplaćivati odštete bolesnim Riječanima ako se utvrdi da je porast bolesti kod stanovništva povezan s ispuštanjem štetnih plinova iz rafinerije, Chmurčiak je odgovorio kako »ne bi povezao sumporovodik i povećanje bolesti kod stanovništva«. 

– O toj povezanosti nemam informacija, kazao je.

Rekordna dobit

U prvom tromjesečju Ina je postigla neto dobit od 1,053 milijarde kuna, a njezini prihodi od prodaje povećani su 23 posto, na ukupno 6,9 milijarda kuna, pohvalio se financijski direktor Ine Andras Husar.

Podsjetio je da je Ina u prvom tromjesečju lani imala gubitak od 121 milijuna kuna. Prema riječima predsjednika uprave Zoltana Aldotta, na taj znatno povoljniji financijski rezultat djelomice je utjecalo slabljenje dolara. Boljoj prodaji, pak, najviše je pridonijela veća proizvodnja ugljikovodika u sjevernom Jadranu i Siriji, ali i rast cijena na svjetskom tržištu.

Članovi uprave Ine najavili su sljedećem razdoblju velike investicije, osobito u osnovnu djelatnost, a to su istraživanje i proizvodnja. No, nisu se pritom osvrnuli na činjenicu da se hrvatska Vlada ne slaže s ponovnim investiranjem dobiti, nego traži njezinu isplatu dioničarima.