Mnogi trgovački putevi prolaze kroz Crveno more i Sueski kanal. Tamo su jemenski Hutiji, pobunjenici koje podržava Iran, nekoliko puta napali brodove. Koliko su sada ugroženi međunarodni lanci opskrbe?

Nekoliko brodarskih tvrtki trenutno izbjegava plovidbu kroz tjesnac u blizini Jemena jer su jemenski pobunjenici Hutiji, koje podržava Iran, piše DW, posljednjih tjedana više puta napadali brodove u tjesnacu Bab-el-Mandeb.

Preusmjerili 12% svjetskog brodskog prometa

Svi brodovi na putu prema Sueskom kanalu moraju proći kroz ovaj uski morski prolaz. Bab-el-Mandeb odvaja Arapski poluotok od Afrike i povezuje Crveno more s Adenskim zaljevom – a time i Indijskim oceanom. U fokusu napada Hutija su brodovi koji navodno imaju veze s Izraelom.

Kao odgovor na te napade SAD je nekoliko dana prije Božića inicirao međunarodnu vojnu koaliciju OPG (Operation Prosperity Guardian) koja bi trebala osiguravati brodski prijevoz u Crvenom moru.

U subotu (30.12.2023.) američka mornarica je potopila nekoliko plovila pobunjenih Hutija koji su napali danski kontejnerski brod „Maersk Hangzhou”. Brodarska tvrtka Maersk obustavila je u nedjelju sav svoj prijevoz preko Crvenog mora na 48 sati.

Maersk odustao od Sueza, brodovi oplovljavaju Afriku

Ovaj brodarski div danas je izvijestio da su preusmjerili sve brodove s rute kroz Crveno more oko Rta dobre nade, upozorivši klijente da budu spremni za značajne poremećaje u transportu.

„Situacija se stalno mijenja i još je vrlo nestabilna, svi raspoloživi obavještajni podaci potvrđuju da su sigurnosni rizici i dalje značajno povišeni”, u petak je priopćio Maersk, dodavši da će zato u doglednoj budućnosti preusmjeravati sve svje brodove oko Rta dobre nade.

“I dalje se nadamo održivom rješenju u bliskoj budućnosti i činimo sve što možemo kako bismo dali svoj doprinos, ali pozivamo klijente da budu spremni za kontinuirane komplikacije na tom području i za značajan poremećaj globalne mreže”, priopćio je Maersk.

Ako brodovi na putu od Dalekog istoka do Europe ne idu kroz Sueski kanal, oni moraju zaobići čitav afrički kontinent. To produžuje put za više od tjedan dana i otprilike 3.500 nautičkih milja, odnosno 6.482 kilometra. Samo troškovi goriva povećavaju se za milijun dolara po putovanju.

Sueski kanal, koji povezuje Crveno i Sredozemno more, je najkraći morski put između Europe i Azije. Obično oko 12 posto globalnog brodskog prometa prolazi ovim plovnim putem.

Posljedice bi mogle biti ogromne

Stručnjaci upozoravaju da su napadi Hutija već sada značajno povećali troškove transporta robe. A ako se kriza otegne, poskupljenja će osjetiti i krajnji potrošači.

„Primjerice, ako kod puta od Shanghaia do Rotterdama i nazad brod skreće na rutu preko Rta dobre nade, to povećava samo troškove goriva i do milijun dolara”, rekao je za DW Peter Sand, glavni analitičar tvrtke Xenet za tržišnu analizu sa sjedištem u Kopenhagenu.

Kroz Crveno more plovi oko devet posto svih tankera koji prevoze naftu i plin, od kojih su neki već bili na meti pobunjenika Huti. Britanska naftna kompanija BP je jedna od onih koje izbjegavaju ovu rutu od 18. prosinca.

„Vidimo da su ovdje i sada pogođene isporuke energenata – bilo da se radi o nafti, ugljenu ili plinu – jednostavno zbog zime na sjevernoj hemisferi“, rekao je analitičar Sand. Ovo bi moglo imati domino efekt na cijene energije.

Ehsan Khoman, glavni analitičar za tržišta sirovina u velikoj japanskoj banci MUFG, ima drugačije mišljenje. On vjeruje da napadi pobunjenika neće imati trajne posljedice na cijene energije, rekao je za Handelsblatt.

“Preusmjeravanje brodova remeti lance opskrbe, ali ne i proizvodnju.”

Problemi za kontejnerske luke

Kašnjenja u isporuci također utječu na kontejnerske luke širom Europe, koje su obično vrlo efikasne u primanju velikog broja kontejnera, rekao je za DW Lars Jensen, izvršni direktor Vespucci Maritime, konzultantske tvrtke sa sjedištem u Danskoj.

„Uzmimo primjer luke koja obrađuje 50.000 kontejnera tjedno. Ako ništa ne stigne tjedan dana i onda se idući tjedan mora obraditi sto tisuća kontejnera, to može dovesti do preopterećenja”, kaže Jensen.

Kriza u Crvenom moru budi sjećanja na ožujak 2021. U to vrijeme je Sueski kanal bio blokiran šest dana nakon što se u njemu nasukao kontejnerski brod Ever Given. U tom trenutku svijet je bio u fazi zatvaranja zbog pandemije koronavirusa i globalni trgovinski lanci opskrbe su već bili ozbiljno poremećeni.

Stotine brodova je tjednima bilo blokirano u Crvenom moru, a troškovi transporta kontejnera porasli su s 2.000 dolara (oko 1.800 eura) na 14.000 dolara (preko 12.000 eura). Kriza Ever Given izazvala jevišemjesečna dodatna kašnjenja u uvozu robe iz Azije.

Što sad mogu učiniti SAD i saveznici?

U okviru multinacionalne operacije zaštite pomorske trgovine Ujedinjeno Kraljevstvo, Bahrein, Kanada, Francuska, Italija, Nizozemska, Norveška, Sejšeli i Španjolska provode zajedničke patrole u južnom Crvenom moru i Adenskom zaljevu.

Iako su američki i britanski ratni brodovi u toj regiji počeli ciljano gađati rakete i dronove Hutija i napad na Maersk Hangzhou je spriječen, nejasno je hoće li nazočnost veće pomorske snage biti dovoljna da se napadi u potpunosti spriječe.

Hutjii, koji kontroliraju velike dijelove Jemena, sebe vide kao dio samoproglašene „osovine otpora” usmjerene protiv Izraela. Pored radikalnog Hamasa, tu je i šijitski islamistički Hezbolah u Libanonu, kojeg također podržava Iran.