Ušata boravi nad hridinastim dnima obraslima posidonijom. Drži se sredine dna, premda često dopliva i pod samu površinu. Danju je povučena od obale, no noću joj prilazi. Zimi je, kao i većina ribe, u dubljim slojevima mora, dalje od obale, ali je zato ljeti tu…
povezane vijesti
Ušata (Oblada melanura, Linnaeus, 1758) je riba iz porodice ljuskavki (Sparidae). Tijelo joj je ovalno, bočno spljošteno, izrazito gipko i hidrodinamično. Brz je i okretan plivač čemu znatno pridonosi i razvijena repna peraja.
Oko joj je upadljivo veliko, a ljuske sitne. Usta su joj malena i kratka, a donja čeljust strši pred gornjom.
Premda ima relativno nerazvijeno zubalo, silovito nasrće na sve što se kreće.
Spada u red proždrljivih i vrlo grabežljivih riba. Po leđima je kobaltnomodre boje, dok prema trbuhu prelazi u srebrnkasto-bijelu.
Uzduž tijela se nazire niz tamnijih prugica. Bočna crta je izražena kao i crno sedlo na korijenu repne peraje. Naraste do dužine od 30 centimetara i težine od 0,60 kilograma, dok prosječni primjerci teže oko 0,10 kilograma.
Spolnu zrelost postiže između druge i četvrte godine života, a mrijesti se u lipnju i prvoj polovici srpnja.
Maksimalna starost koju može doživjeti je 11 godina.
Ušata je riba jata, ali je možemo sresti i kao samotara.
Premda se najčešće zadržava na dubinama od 7 do 30, možemo je naći čak i na 70 metara dubine. Nalazimo je duž cijele Jadranske obale, no najučestalija je oko obala vanjskih otoka. Uspješno se može loviti na lovištima Podvelebitskog kanala, oko unutarnjih otoka i obala Istre.
Često se zadržava na vanjskim stranama lukobrana, a zna zaći i u lučice.
Ipak, pravo stanište joj je nad hridinastim dnima obraslima posidonijom. Drži se sredine dna, premda često dopliva i pod samu površinu. Danju je povučena od obale, no noću joj prilazi. Zimi je, kao i većina ribe, u dubljim slojevima mora, dalje od obale.
Često se zna strelovito povući u škrape i rupe u samom kraju bježeći pred gofom ili zubacem, svojim najljućim neprijateljima.
Ušate svoju hranu traže na rubovima morskih struja ili u samom kurentu. Ukoliko strujanje nije izraženo, tada intenzivno krstare, pa putujući paralelno s linijom obale pročešljavaju svoje lovno područje. Nakon što dosegnu krajnju točku jednog smjera, vraćaju se istim putem
natrag.




