Foto Arhiva/NL
Koji je bio motiv gradova, županija i drugih javnih institucija da u ugovorima iskazuju manje cijene od tržišnih, je li motiv, primjerice, smanjenje porezne obveze, pogodovanje privatnim kupcima ili prodavateljima, ili nešto treće?
povezane vijesti
- GM je bio vrlo profitabilan u prvom kavrtalu, ali ne zahvaljujući električnim vozilima
- Točka pucanja. Prosječan Hrvat ne može unajmiti stan jer mu je najam 70 posto plaće, a ne može dobiti ni kredit za kupnju
- Većina Europljana ne želi platiti električni automobil više od 35.000 eura, za tu svotu ionako ne mogu kupiti – ništa
ZAGREB – Od 2018. otkako Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine provjerava ugovore o kupoprodaji nekretnina u kojima je država kupac ili prodavatelj, utvrđena je razlika između ugovorenih i tržišnih cijena od čak dvije milijarde kuna, piše u srijedu Jutarnji list.
U ovome slučaju, pojašnjavaju u ministarstvu, “država” se odnosi i na veće gradove i županije koji su obveznici Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina i nadzora njihovih ugovora o kupoprodaji nekretnina od procjeniteljskih povjerenstava.
– Visoko procjeniteljsko povjerenstvo ministarstva korigiralo je vrijednost procjene ovlaštenih vještaka u iznosu nešto većem od dvije milijarde kuna. Riječ je o četrdesetak procjembenih elaborata, i to za naručitelje raznih institucija, primjerice, županija, Grada Zagreba, velikih gradova i sudova. Procjene se, među ostalim, odnose na poslovne građevine, poslovne prostore, građevinska i poljoprivredna zemljišta – naveli su u ministarstvu.
Jedno od pitanja koje se nameće iz podataka ministarstva jest koji je bio motiv gradova, županija i drugih javnih institucija da u ugovorima iskazuju manje cijene od tržišnih, je li motiv, primjerice, smanjenje porezne obveze, pogodovanje privatnim kupcima ili prodavateljima, ili nešto treće?
Iz pregleda procjembenih elaborata, od Visokog procjeniteljskog povjerenstva, proizlazi kako se procjene prema Poreznoj upravi nastoje prikazati sa smanjenom vrijednošću nekretnina, a kada se radi o prodaji nekretnina prema gradu ili državi, procjene se nastoje prikazati s povećanom vrijednošću nekretnina – ističu u ministarstvu, ne ulazeći dodatno u motive unošenja cijena u ugovore manjih od tržišnih.
Država je, podsjetimo, 2018. donijela novi Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina kako bi, među ostalim, uvela reda u procjene vrijednosti stanova, kuća, zemljišta, poslovnih prostora i drugih nekretnina.
Prvi put je, kako je objasnio državni tajnik Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Željko Uhlir, na prošlotjednoj prezentaciji izvješća “Pregled tržišta nekretnina u 2021.”, propisano tko, kako i na temelju čega može odrediti tržišnu vrijednost nekretnina u Hrvatskoj, piše novinar Jutarnjeg lista Vedran Marjanović.
