Hrvatska je izgubila važnu političku bitku na EU sceni u ratu za prošek, pa će za to desertno vino možda morati smisliti novi naziv jer je premoćna većina zastupnika u Europskom parlamentu usvojila prijedlog prema kojem tradicionalni nazivi poput prošeka ne smiju podsjećati na postojeće oznake zemljopisnog podrijetla u EU-u, u ovom slučaju na talijanski prosecco. Uredba, o oznakama zemljopisnog podrijetla Europske unije za vino, jaka alkoholna pića i poljoprivredne proizvode, koja još nije i konačno usvojena, ne tiče se samo prošeka, ali u Hrvatskoj je za nju javnost zainteresirana baš zbog mogućnosti da će to desertno vino morati mijenjati naziv, jer su Talijani ranije ušli u EU i zaštitili naziv prosecco.

Kako smo glasali

Europski parlament je jučer usvojio izvješće glavnog izvjestitelja Talijana Paola de Castroa s predloženim amandmanima što u praksi znači da nazivi, pa tako i onaj hrvatski za prošek, ne smiju podsjećati na postojeće europske oznake zemljopisnog porijekla, u ovom slučaju talijanski prosecco. Time se klatno u desetogodišnjem hrvatsko-talijanskom sporu zaljuljalo na talijansku stranu, a na konačnu verziju Uredbe Hrvatska još može utjecati u sklopu pregovora između Parlamenta, Europske komisije i Vijeća ministara poljoprivrede. U povijesti iscrpljujućeg i kompliciranog donošenja pravila na razini EU-a događale su se i takve situacije da konačna uredba bude različita od prijedloga Parlamenta, ali i glasovanje u parlamentu pokazuje da u ovoj priči Hrvatska stoji nasuprot velikih zemalja, poput Italije, Francuske i Španjolske, a za de Castrov prijedlog glasala su 603 zastupnika, protiv je bilo 18, a suzdržanih osam.

Zanimljivo je da su hrvatski zastupnici bili protiv spornog amandmana 272, koji bi mogao »izbrisati« hrvatski prošek, ali da su za samo izvješće glasovali SDP-ovci Biljana Borzan i Fred Matić te Mislav Kolakušić. Suzdržan je bio Ivan Vilibor Sinčić, dok su protiv bili HDZ-ovi zastupnici, Sunčana Glavak, Karlo Ressler, Tomislav Sokol i Željana Zovko te IDS-ov Valter Flego i suverenist Ladislav Ilčić.

Flego je odmah nakon glasovanja pozvao naše Ministarstvo poljoprivrede i ministricu Mariju Vučković da se založe u Vijeću i pronađu način za zaštititi hrvatski prošek, kao i sve ostale proizvode koji će biti u podređenom položaju, stupi li ova uredba na snagu.

Očajni Istrani

– Talijanskim manipulacijama gubimo prošek, Vlada mora reagirati. Prošek i prosecco dva su sasvim različita vina i današnjim su glasovanjem hrvatski proizvođači prošeka, kao i proizvođači raznoraznih poljoprivrednih proizvoda drugih malih EU članica, neopravdano diskriminirani. Zato sam još prije mjesec dana hitno reagirao prema Komisiji i Povjereniku Europske komisije za poljoprivredu Januszu Wojciechowskom, tražeći da se spriječi golema šteta koja bi mogla nastati donošenjem takve Uredbe. U suprotnom, svjesno otvarate put opasnom presedanu koji će ugroziti male proizvođače, posebice one iz zemalja koje su u EU pristupile kasnije, ili će joj tek pristupiti. Takozvani antiprošekovski amandman u potpunosti je u suprotnosti s temeljnim europskim vrijednostima, poput poštovanja tradicije, nasljeđa i različitosti, poručuje Flego. U priopćenju otkriva da mu je povjerenik Wojciechowski odgovorio da će »Komisija pažljivo analizirati sve amandmane koje Parlament podnese te obratiti pozornost na to postižu li predloženi amandmani ciljeve politike i jesu li pravno valjani«.

Pravo veta

Ilčića pak muči to što je dio kolega iz SDP-a podržao izvješće sa spornim amandmanima.

– Žao mi je što su članovi SDP-a stali uz talijanskog izvjestitelja De Castra iz njihove grupe socijalista i glasali za ovo izvješće koje ide više na ruku Talijanima u našem sporu oko zaštite prošeka. Razgovarao sam poslije rasprave s povjerenikom za poljoprivredu Europske komisije Wojciechowkiem. Komisija predlaže ono što predlaže i hrvatska strana – da se u obzir uzimaju i drugi kriteriji, a ne samo sličnost imena. Dakle, Hrvatska ima pravo na zaštitu prošeka. Italija ne smije to spriječiti samo zato što su oni prije ušli u EU, kazao nam je Ilčić. On vjeruje da odluka Parlamenta neće proći u Vijeću i da će hrvatska uskoro zaštititi prošek.

– Kad vidimo samo ovaj slučaj, a bilo ih je još, nevjerojatno mi je da bi se bilo tko iz Hrvatske mogao zalagati za ukidanje nacionalnog veta u Vijeću i daljnje oslabljivanje država članica u korist Bruxellesa, upozorava Ilčić. U ovom slučaju Hrvatska veto na Vijeću neće imati jer se taj institut koristi u pitanjima koja se tiču vanjske politike, proširenja, poreza i proračuna.

Borzan: Ima tu i nekih dobrih stvari

Pitali smo jučer i Biljanu Borzan zašto je glasala za spomenuto izvješće, odnosno verziju uredbe koju je doradio i predložio parlament, pa nam je kazala da je ona bila protiv amandmana koji bi mogli naštetiti prošeku, što potvrđuju i zapisnici s glasovanja u Parlamentu, ali da je glasovala za izvješće jer ono donosi i neke dobre stvari kad su u pitanju proizvođači na koje se odnosi. Dodala je i to da će se u raspravi između parlamenta, Komisije i Vijeća moći učiniti puno više jer je iz rezultata glasovanja jasno kakvo je raspoloženje parlamentaraca bilo kad je u pitanju predloženo izvješće i tu hrvatski glasovi nisu mogli donijeti nikakvu prevagu.