Pixsell
Po prvi put EU moći će obustaviti vizni režim u slučaju kršenja ljudskih prava u pojedinim zemljama i ako one predstavljaju sigurnosni rizik
povezane vijesti
Europski parlament je u utorak na plenarnoj sjednici u Strasbourgu podržao reviziju mehanizma suspenzije viza u Europskoj uniji, odnosno proširenje razloga za ukidanje putovanja bez vize iz zemalja koje predstavljaju sigurnosni rizik ili kršenje ljudskih prava.
Zastupnici su s 518 glasova za, 96 protiv i 24 suzdržanih revizije mehanizma suspenzije viza za ulazak u zemlje Europske unije.
Mehanizam se odnosi na 61 zemlju čiji državljani trenutačno mogu putovati u šengenski prostor bez vize u slučaju kratkotrajnog boravka (do 90 dana), a njime se Europskoj komisiji omogućuje ponovno uvođenje zahtjeva za vizu, prvo privremeno, a zatim potencijalno trajno, u slučajevima sigurnosnih rizika ili velikog povećanja broja nezakonitih dolazaka.
Svijet postaje nestabilniji
Reformom se dodaju novi razlozi za pokretanje suspenzije: hibridne prijetnje (kao što je instrumentalizacija migranata pod pokroviteljstvom države), programi za dodjelu državljanstva ulagačima (ili “zlatne putovnice”) koji izazivaju zabrinutost u pogledu sigurnosti, nedostatak usklađenosti s viznom politikom EU-a, kršenja Povelje Ujedinjenih naroda, teška kršenja međunarodnih ljudskih prava ili humanitarnog prava te nepoštivanje međunarodnih sudskih odluka.
Izvjestitelj Matjaž Nemec je na raspravi u ponedjeljak istaknuo da je svijet nestabilniji no ikada od Drugog svjetskog rata te da u vremenima globalne krize Unija mora moći kolektivno reagirati i ne može ostati imuna na nove okolnosti.
“Po prvi put, EU će moći obustaviti vizni režim i u slučaju kršenja ljudskih prava”, poručio je Nemec, ističući da je vizna politika “glavni instrument vanjske politike i mora poslužiti kao poluga”, a da će promjene Europskoj komisiji donijeti više fleksibilnosti.
Povjerenik Europske komisije za migracije Magnus Brunner je objasnio da se Komisija ovim promjenama pokušala “uhvatiti u koštac” sa situacijama u kojima netko uđe u EU bez vize, ostane predugo i onda preda zahtjev za azil.
Dodao je da EU od svojih partnera očekuje da usklađuju svoje vizne politike s politikom Unije jer bi u suprotnom mogli postati tranzitni centri za nezakonitu migraciju u EU, što “ne možemo prihvatiti”.
Što s Izraelom koji provodi genocid?
“Ne možemo prihvatiti (ni) partnerstvo sa zemljama koje imaju programe za dodjelu državljanstva ulagateljima jer to predstavlja rizik i našoj unutarnjoj sigurnosti. Takvi programi omogućuju infiltraciju organiziranog kriminala, korupciju u EU-u, ali i pranje novca”, poručio je Brunner.
Uvođenje novih pravila za ulazak u EU pozdravila je u raspravi većina zastupnika ističući, među ostalim, da je Unija još i ranije trebala zaustaviti zlouporabe mogućnosti ulaska bez vize.
Španjolac Juan Fernando Lopez Aguilar je govoreći ispred kluba socijalista izvjestitelja Nemeca pohvalio za “dobar posao”, a novosti je nazvao značajnima.
“Spomenuli ste suspenziju viznog režima s onim zemljama koje se bave neprihvatljivim praksama zlatnih putovnica. To je ovaj parlament itekako kritizirao … Isto vrijedi i za treće zemlje koje protiv EU-a provode hibridne prijetnje i ozbiljno krše međunarodno ili humanitarno pravo”, izjavio je, dodajući da je još uvijek potrebno razgovarati o sankcijama prema Izraelu i vladi premijera Benjamina Netanyahu koji su “počinili kazneno djelo genocida u Gazi”.
Klub Zelenih: Više kao kazna za građane
Novi mehanizam kritizirali su, međutim, Zeleni.
Nizozemska zastupnica iz redova zelenih Tineke Strik je rekla da je zajednička vizna politika služila tome da se osnaže ekonomski, kulturni i društveni kontakti i s društvima izvan Europske unije te da je “velika pogreška sada preokrenuti taj trend na temelju nedokazanog plašenja migrantima”.
“Pretvaranjem ovog instrumenta u sankcije se krši načelo reciprociteta koje je ključno u zdravim međunarodnim odnosima. Proširenje primjene će također vjerojatno biti nedjelotvorno jer nametanje obveze ishođenja viza državljanima u tranzitu neće dovesti do smanjenog broja tražitelja azila, to će biti samo kazna za građane”, rekla je te dodala da postoji opasnost od arbitrarnosti s obzirom na nejasne definicije hibridnih prijetnji i veliko diskrecijsko pravo Komisije.
Hrvatski zastupnik Karlo Ressler iz redova pučana (HDZ/EPP) je pozdravio promjene koje će osigurati bolje zaštitne mehanizme i odgovorio da su teze o tome da se radi o nekoj vrsti zatvaranja Europe “potpuno promašene”.
“Ovo je zaštita Europe, u kojoj je šengenski prostor siguran, a pritisak na države prve linije kao što je Hrvatska manji. Na kraju, ovo je poruka i o vraćanju narušenog povjerenja građana i zbog promašenih politika u prošlosti, ali isto tako i nekada naše europske naivnosti”, poručio je Ressler.
Kazao je da je sloboda kretanja u Europi vrijednost koja se mora sačuvati, ali kada se legalan ulazak pretvori u prečac za zloporabe, to narušava ne samo cijeli sustav, nego i povjerenje europskih građana.
