Otvoreni fondovi

Dio imovine iz fondova prelio se na račune u bankama: Ulagači povukli 7,2 milijarde kuna, pa vratili 1,7 milijardi

Aneli Dragojević Mijatović

Foto Pixsell

Foto Pixsell

Riječ je o prirodnoj reakciji da se zaštiti novac u iznenadnim i neizvjesnim okolnostima, no glede samih prinosa, otvoreni fondovi su godinu završili »na nuli«, pri čemu su obveznički fondovi imali prinos od 0,78 posto, što je i dalje više od 0,23 posto povrata na depozite oročene u bankama



Otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom (UCITS) u Hrvatskoj završili su 2020. godinu s neto ukupnom imovinom od 18,2 milijarde kuna, što je za 19,3 posto, odnosno 4,4 milijarde manje nego na kraju 2019. godine, podaci su Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa). Prema iznosu navedene imovine, kažu u Hanfi, ovi su se fondovi tako vratili razinama iz 2018.


– Nakon iznimno uspješne 2019., u kojoj je kod UCITS fondova broj ulagatelja bio veći za 4,1 posto, ukupna neto imovina rasla za 18,1 posto, a kod više dioničkih i mješovitih fondova ostvaren i veći dvoznamenkasti rast prinosa, u 2020. došlo je do konkretnijeg preokreta, a fondovi su kroz cijelu prošlu godinu imali četiri različita razdoblja promjena.


Prvo je razdoblje od početka 2020. do 20. veljače 2020., a obilježio ga je nastavak pozitivnog trenda iz 2019. s daljnjim rastom neto imovine i prinosa.


Rast uplata




Od kraja veljače do kraja travnja 2020. prvi val koronavirusa prouzročio je zbog negativnog utjecaja naglog otkupa udjela ulagatelja na financijsko tržište i oštar pad vrijednosti imovine fondova od 31,2 posto, tj. od ukupno 7,2 milijarde kuna.


U ožujku je došlo i do naglog pada prosječnog prinosa od 6,9 posto, međutim u travnju je uslijedio blagi oporavak te je prosječni prinos u tom mjesecu iznosio 2,8 posto. Na inicijativu regulatora tada je osnovan i Fond za stabilnost za otkup obveznica ili drugih instrumenata tržišta za koje jamči Republika Hrvatska, a kako bi se, između ostalog, osigurala i dodatna likvidnost fondova u slučaju novih većih isplata prema ulagateljima, opisuju u Hanfi.


Nadalje, kažu, tijekom svibnja i lipnja 2020. uslijedilo je razdoblje usporavanja otkupa udjela i vrijeme u kojem su ulagatelji »iščekivali« daljnji razvoj situacije na financijskom tržištu, a od srpnja do prosinca 2020. započinje postupan rast novih uplata, vraćanje manjeg dijela građana u fondove te osnivanja novih UCITS fondova.


U tom se razdoblju uslijed novih kupnji udjela, kao i povoljnijeg utjecaja tržišta neto imovina »oporavila« za 1,7 milijardi kuna, i to najviše u prosincu. Drugi val jačanja virusa i djelomično zatvaranje tržišta tako se nisu kao u prvom valu negativno odrazili na raspoloženje ulagatelja, opisali su u Hanfi.


Dakle, nakon pada od 7,2 milijarde kuna do travnja, u fondove se od srpnja do kraja godine vratilo 1,7 milijardi kuna imovine.


Panično povlačenje


Zanimljivo je gdje je završila razlika, odnosno novac koji su ulagači povukli i nikad ga nisu vratili u sustav otvorenih fondova, a među njima vjerojatno i mali ulagači, građani, za koje se može pretpostaviti da su s averzijom reagirali na rizik krize.


Lani je pak, unatoč pandemiji i recesiji, štednja građana u bankama rasla, i to za oko 10 do 12 milijardi kuna, od čega je značajan dio deponiran od ožujka na dalje. Može li se govoriti o tome da je dio uloga povučenih iz otvorenih fondova završio i na bankovnim računima, pitamo Antu Žigmana, predsjednika Upravnog vijeća Hanfe.


– Dio imovine građana koji je bio uložen u investicijske fondove se nedvojbeno prelio natrag na račune u bankama budući da je odljev bio najizraženiji upravo u kategoriji relativno niskorizičnih obvezničkih investicijskih fondova.


Naime, upravo su ti fondovi u prethodnim godinama bilježili i najveći rast s obzirom da su štediše u bankama godinama suočene s iznimno niskim kamatnim stopama na depozite. Ovaj trend se poklopio i s izmjenom regulative u 2019. zbog čega je najveći dio novčanih fondova prekvalificiran u kategoriju obvezničkih, potvrdio je Žigman.


Dodatno se, veli, može zaključiti kako se radilo o investitorima koji su inače neskloni preuzimanju rizika te su na neizvjesnost koju je globalno prouzročila pandemija koronavirusa reagirali paničnim povlačenjem i vraćanjem sredstava na račune u bankama.


– Tome svakako pridonosi i činjenica da je transfer tog novca bio jednostavan, posebno ako građanin već ima postojeći račun u banci koja ujedno upravlja obvezničkim fondom, tumači Žigman. Hoće li kriza dodatno povećati ionako visoki stupanj bankocentričnosti hrvatskog financijskog sustava, a za što treba uzeti u obzirom i kretanje ostalih sastavnica nebankovne financijske industrije, pitamo dalje.


Žigman veli da se »ipak, s obzirom na iznos povučenog novca, ovo neće značajno odraziti na stupanj bankocentričnosti domaćeg financijskog sustava, iako je on i nadalje razmjerno visok.«


Građani dominiraju


– Riječ je o prirodnoj reakciji s namjerom da se kratkoročno zaštiti novac u iznimno nenadanim i neizvjesnim okolnostima koji su na financijskom tržištu prevladavali isključivo početkom godine, ističe Žigman.


Kaže i da »podaci pokazuju kako su se u drugom polugodištu 2020. ulagači počeli vraćati u fondove, dok istovremeno nema naznaka da će se povrati na klasičnu štednju u bankama u dogledno vrijeme povećavati.«


– Zanimljivo je da su UCITS fondovi čak i u turbulentnoj 2020. godini u kojoj su zabilježili snažan vanjski šok, glede prinosa godinu završili »na nuli« (prosječne godišnje prinose od -0,07 posto), dok su relativno sigurniji i veličinom najznačajniji obveznički fondovi ostvarili prosječan godišnji prinos od 0,78 posto, što je i dalje relativno viši povrat na uložena sredstva nego u slučaju oročenih deviznih depozita domaćih banaka, koji su na kraju godine deponentima donijeli prosječni prinos od oko 0,23 posto, primjećuje Žigman.


U Hanfi navode da u prvim danima 2021. bilježe nastavak pozitivnog trenda s kraja prošle godine, no »sa širom primjenom cjepiva i očekivanjem globalnog gospodarskog oporavka tek predstoji vidjeti hoće li u Hrvatskoj u ovoj godini doći do većeg povratka interesa građana za ovu vrstu ulaganja, kakva je bila primjetna u godini prije pojave koronavirusa, ili će se povjerenje građana – koji su do sada dominirali u strukturi ulagatelja u ove fondove – postupno vraćati, kao što je to bio slučaj i nakon svjetske financijske krize 2008.«


Novost je, kažu, i da zbog primjene europske legislative i stanja na novčanom tržištu u Hrvatskoj više nema nijednog novčanog otvorenog investicijskog fonda. Inače, prema vrijednosti udjela u UCITS investicijske fondove i dalje značajno više ulažu građani kojima pripada 11 milijardi ukupne neto imovine, dok više od 6 milijardi drže institucionalni ulagatelji i poduzeća. Broj udjela u vlasništvu građana niži je u 2020. za više od 10 posto.


Prinosi srezani, dionički u minusu


U Hanfi kažu da je 2020. ostavila značajnog traga na godišnjim prinosima na udjele u UCITS fondovima, koji su lani ostvarili blago negativne prosječne prinose od -0,1 posto, što je za 9 postotnih bodova niže u odnosu na 2019.


– Pozitivne godišnje prinose ostvarilo je 69, a negativne 27 UCITS fondova. Obveznički investicijski fondovi, kojih u Hrvatskoj ima 40 i drže 77 posto ukupne neto imovine (14,2 milijarde kuna), ostvarili su u prosjeku pozitivan godišnji prinos od 0,79 posto s rasponom pojedinačnih prinosa od -3,59 do +5,12 posto.


Ulažu pretežno u obveznice, a zatim u depozite te instrumente tržišta novca. Prosječni godišnji prinos od +0,71 posto vidljiv je zbirno i kod »ostalih« fondova koji ulažu u likvidnu imovinu nešto nižih rizika, a u ukupnoj imovini zauzimaju 7,5 posto.


U Hrvatskoj ih je 26, a pojedinačni su im se prinosi kretali od -16,95 do 8,11 posto. Mješoviti investicijski fondovi ulažu u više klasa imovine različitih rizika, drže 5,4 posto neto imovine, a ostvarili su prosječan godišnji prinos od 0,76 posto (u rasponu od -6,9 do 6,03 posto).


Godišnji prinosi nekoliko napajajućih UCITS fondova, koji ulažu u imovinu drugih fondova, kretali su se između -3,07 i 2,64 posto. Negativne prinose očekivano su najviše ostvarili dionički investicijski fondovi koji drže 9,4 posto ukupne neto imovine.


Ulažu u dionice i druge rizičnije financijske instrumente, a u prosjeku su godinu završili s negativnim godišnjim prosječnim prinosom od -2,32 posto i vrlo širokim rasponom prinosa između trenutna 24 aktivna fonda, od -18,13 pa do čak 20,88 posto, opisuju u Hanfi.


U ukupnoj strukturi ulaganja rastu minimalno udjeli ulaganja u novac i dionice, ali i dalje se gotovo 65 posto ulaganja veže uz obveznice. Po ukupnoj imovini, UCITS fondovi na kraju 2020. čine 8,7 posto sektora nebankarskih financijskih usluga, što je za 1,76 postotnih bodova manje nego 2019., kada su činili 10,4 posto sektora.