Europska unija je usred rastuće plinske krize, koju pogoršava njezina ovisnost o Rusiji, upozorava Bruxelles, dok se čelnici EU-a nastoje dodatno založiti za uštede energije te prelazak na obnovljive izvore.

The Guardian donosi neke detalje nacrta dokumenta o cijenama energije u EU, koji bi trebao biti službeno objavljen u utorak.

Situacija se pogoršala

“Cijene plina i struje ostat će visoke i nestabilne barem do 2023. godine. U usporedbi s prognozama od prošle jeseni, situacija se pogoršala”, stoji u dokumentu.

Zajedno s ostatkom svijeta, EU se mjesecima bori s rastućim cijenama energenata, ali ruska invazija na Ukrajinu izazvala je rasprave o dokidanju ovisnosti Europe o plinu.

Unija uvozi 40% svog plina iz Rusije, što je brojka koja se nije promijenila u više od petnaest godina unatoč ponovljenim plinskim krizama koje je izazivala Moskva prekidom opskrbe.

Dokument također potvrđuje da tijela EU za tržišno natjecanje istražuju rusku državnu energetsku tvrtku Gazprom zbog njezina “neobičnog poslovnog ponašanja”. Skladišta ruske tvrtke u EU-u su samo 16% popunjena, u usporedbi s prosječnih 44% za skladišta koja nisu Gazpromova.

Sve to, jasno, navodi na to da Kremlj i dalje koristi plin kao geopolitičko oruđe.

“Komisija trenutačno prioritetno istražuje sve navode o mogućem protukonkurentskom komercijalnom ponašanju Gazproma i prikuplja dodatne informacije od relevantnih sudionika na tržištu”, navodi se u nacrtu dokumenta EU.

U dokumentu nema komentara o proširenju sankcija EU na rusku naftu. U nedjelju je američki državni tajnik Antony Blinken rekao da je Washington “u vrlo aktivnim raspravama” s europskim saveznicima o zabrani ruske nafte.

Niz preporuka

Komisija daje niz preporuka, uključujući pozive na brzo sklapanje sporazuma o zakonima EU o energetskoj učinkovitosti, za koje se procjenjuje da će rezultirati uštedom  energije od 17 milijardi kubičnih metara plina, što je dio zelenog plana EU-a.

Europska komisija također želi više sredstava EU-a za nove solarne tehnologije, dok se države članice pozivaju da koriste prihode od EU-ove sheme trgovanja ugljikom za financiranje prelaska na obnovljivu energiju.

Uvoz ukapljenog prirodnog plina u EU u siječnju je dostigao gotovo 10 milijardi kubničnih metara, što je najviša mjesečna razina do sad. Jasno je da je EU tražila alternative ruskom plinu, dok je Vladimir Putin pripremao svoju invaziju na Ukrajinu.

Komisija također navodi da planiraju održati razgovore s drugim velikim kupcima LNG-a, posebicew Kinom, Japanom, Južnom Korejom i Indijom, “s ciljem izbjegavanja konfliktnih tržišnih praksi u budućnosti, koje podižu cijenu opskrbe energijom za sve”.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je da EU radi na paketu daljnjih sankcija protiv Rusije kao odgovor na “nepromišljenost Kremlja prema građanima”.

“Razgovarat ćemo o novom provedbenom paketu na kojem trenutno radimo… Moramo se pobrinuti da nema rupa u zakonu i da je učinak sankcija stvarno maksimalan.

S obzirom na razvoj situacije u Ukrajini, nesmotrenost Kremlja prema građanima: ženama, djeci, muškarcima, naravno radimo i na daljnjim sankcijama koje bi mogle biti opravdane”, rekla je šefica EK nakon sastanka s talijanskim premijerom Mariom Draghijem.

Nije elaborirala te detalje, ali je dodala da se EU mora “riješiti ovisnosti o ruskom plinu, nafti i ugljenu”.