U povodu najavljene rekonstrukcije Klinike za tumore Kliničkoga bolničkog centra “Sestre milosrdnice” te znatnog smanjenja lista čekanja na bolničku dijagnostiku u toj zdravstvenoj ustanovi održala se konferencija za novinare na kojoj su govorili ministar zdravstva Vili Beroš, ravnatelj KBC-a “Sestre milosrdnice” Davor Vagić, predstojnik Klinike za tumore Robert Šeparović i pročelnik Zavoda za kiruršku onkologiju te klinike Danko Velimir Vrdoljak.

Evo što je kazao Vili Beroš:

“Rekonstrukcija Klinike za tumore kao i sama obnova KBC-a Sestre milosrdnice i ostalih zdravstvenih ustanova uistinu je povijesno dostignuće svih nas koji sudjelujemo u ‘izgradnji’ suvremene zdravstvene infrastrukture. Ova Vlada i zdravstvena administracija osigurala je za protupotresnu obnovu iz Fonda solidarnosti milijardu i tri milijuna eura, NPOO-a milijardu i 200 milijuna eura te iz državnog proračuna od oko milijardu eura. Dakle preko 3 miljarde i 200 miljuna eura.

To su neviđena financijska sredstva koja osiguravaju temelje izgradnje modernog zdravstvenog sustava. Imamo privilegiju svjedočiti kreiranju budućnosti zdravstvenog sustava koja se doslovno odvija pred našim očima.

KBC SESTRE MILOSRDNICE – 148,4 milijuna eura

Kada sagledamo u cjelini obnovu KBC-a Sestre milosrdnice, sklopljeno je 10 Ugovora o dodjeli bespovratnih financijskih sredstava ukupne vrijednosti 148,4 milijuna eura, od toga sukladno sklopljenim ugovorima iznos: od 79,6 milijuna eura financira se iz Fonda solidarnosti EU, iznos od 58,9 milijuna eura iz NPOO te 9,9 milijuna eura iz državnog proračuna.

Sama Klinika za tumore osnovana je prije 55 godina, a prema riječima stručnjaka koji sudjeluju u rekonstrukciji, stvara se high-volume centar za narednih 50 godina.

Centar koji će se dodatno pozicionirati na zdravstvenoj karti u regiji i šire u liječenju onkoloških bolesti.

Centar izvrsnosti koji će pružati najbolje iz područja onkologije, a time i najbolje moguće ishode liječenja što je i jedan od ciljeva reforme zdravstva.

LISTE ČEKANJA

Drugi povod radi kojeg smo ovdje je brojka 0 u kontekstu lista čekanja kojoj svi zdravstveni sustavi teže.

23.10.2023. 17 POSTUPAKA PREKO 270 dana

08.12.2023. 0 POSTUPAKA

S velikim ponosom ističem da smo na 0 dana čekanja na operativne zahvate u Klinici za tumore. To postignuće nije niti malo jednostavno i ne događa se preko noći.

Upravo zahvaljujući ovim uvaženim stručnjacima koji mukotrpno rade kroz dulji period – naši pacijenti odmah nakon dijagnostike dolaze u operacijsku salu koja znači bolje ishode liječenja, koja u velikom broju slučajeva znači život.

Prof. Šeparović i prof. Vrdoljak će vam najslikovitije dočarati koje su sve procese provodili da bi stavili pacijente na prvo mjesto unatoč otežanim uvjetima poput paralelne obnove KBC-a Sestre milosrdnice, unatoč ukorijenjenim načinom rada koji prožima cijeli javni zdravstveni sustav. U samoj pandemiji naši djelatnici su pokazali koliko mogu izaći iz okvira i učiniti nužne iskorake prema pacijentima kako bismo spasili njihove živote.

Koliko je zdravstveni sustav spreman za razne druge modele rada kako bi ostvario maksimalnu učinkovitost pružanja zdravstvene skrbi našim pacijentima.

Upravo i ovim primjerom pokazujemo da se može – a dodao bih i mora – izaći iz zone komfora i boriti se za zdravlje nacije.

To ova Vlada i zdravstvena administracija čini kroz pokrenutu reformu zdravstvenog sustava koju provodimo pod geslom „Zdravlje je prvo“, a u domeni lista čekanja – pružanjem raznih alata na svim razinama zdravstvenog sustava:

– od eNalaza, e-Uputnica, eKartona, onkoloških uputnica pa nadalje

– omogućavanja deficitarnih specijalizacija

– nabavljanja novih uređaja

No da bismo ubirali plodove našeg uspjeha, alate trebamo koristiti.

Djelatnici Klinike za tumore, kao i ostali djelatnici KBC-a Sestre milosrdnice, koji usko s njima surađuju, uzeli su alate u svoje ruke i požnjeli veliki uspjeh u području organizacije operativnih programa. U tu naš posao ne staje.

Intenzivno se radi i na smanjenju listi čekanja za one dijagnostičke postupke koje se čeka dulje od 270 dana, pri čemu se snažno oslanjamo na ravnatelje naših bolnica. Rezultati su već vidljivi. Podaci pokazuju značajan napredak: druga polovica studenog značajno je bolja u odnosu na mjesec ranije – broj pretraga s čekanjem od preko 270 dana pao je za oko 75%. Zadnja dva tjedna konstanta je na 65 takvih pretraga, a mjesec dana ranije bilo ih je oko 300.

Ovom prigodom želim odmah pojasniti dvije stvari, obzirom na teze koje se na razne načine ovih dana plasiraju kroz medije.

Prva je da se liste čekanja nastoje smanjiti zato jer je to jedan od indikatora za povlačenje novca za Nacionalni program oporavka i otpornosti. Zato naglašavam: hrvatski zdravstveni sustav ne postoji zbog NPOO indikatora, već zbog naših građana. Naš primarni cilj nije dobiti 700 milijuna eura po ispunjavanju NPOO indikatora; NPOO je usmjerenje i alat za provedbu našeg cilja. Kao što uvijek ističem: u fokusu nam je pacijent i njegova dobrobit, što je i ključno reformsko usmjerenje ove Vlade i ove zdravstvene administracije.

Drugo, mnogo je riječi utrošeno na moj dopis upućen ravnateljima vezano uz povlačenje dopusnica za privatni rad liječnicima ako su neophodni za dijagnostiku.

Da bude jasno, cilj mojeg dopisa nije prozivanje ravnatelja i zdravstvenih djelatnika, niti prebacivanje nekakve tobožnje krivnje na njih.

Cilj je da zajednički usmjerimo naše napore prema eliminaciji ovog izazova koji već dugo i predugo opterećuje sustav i šteti kvaliteti zdravstvene skrbi koju smo dužni, i više od toga, koju želimo osigurati svim našim pacijentima.

Na ostvarenju tog cilja ravnatelji, svi zdravstveni djelatnici i ova Vlada, zdravstvena administracija i sami pacijenti su partneri i saveznici, a ne suprotstavljene strane.

Zato sam danas ovdje, gdje je ovo partnerstvo urodilo bogatim plodovima”, rekao je Beroš.