DRAKONSKE PROVJERE

Banke masovno zovu ljude na očitovanje zbog “pranja novca”: “Mog su sina blokirali, nije imao ni za kiflu u pekari”

P. N.

Foto Sanjin Strukić/Pixsell

Foto Sanjin Strukić/Pixsell

Znači on nije uopće mogao do svojih novaca, nije mogao platiti, nije mogao kiflu kupiti u pekarnici, ništa. Nije mogao do svojih novaca. Znači opet te tjera da dođeš u banku i da digneš novce sa svog računa u kešu, dodaje Hrvatin-Kunić.



Ako ste u posljednje vrijeme dobili poziv matične banke da se javite radi ažuriranja podataka, razlog je primjena Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma, koji je u primjeni od 2019., a moraju ga provoditi i banke. Provjeravaju sve veće gotovinske transakcije kako bi otkrile sumnjive slučajeve i osobe. Zato, unatoč digitalizaciji, i po nekoliko puta zovu građane da se jave u poslovnice, što je mnogima problem, javlja HRT.


Poziv da se jave u banku radi ažuriranja osobnih podataka dobio je nemali broj građana. Na prvi takav poziv javila se i gospođa Sunčana. No nedugo nakon njega stiže još jedan.


– S tim da na kraju poziva piše da ako ste već dobili onda ovu obavijest zanemarite, što je ustvari tricky jer ja sam se odmah javila u banku i rekli su mi da moram doći, a da sam mislila da ne trebam, da sam bacila to jer sam bila u banci onda bi došla u situaciju da mi blokiraju račun, ističe Sunčana Hrvatin-Kunić.




No račun su blokirali njezinu sinu koji je u banku morao dolaziti četiri puta.


– Znači on nije uopće mogao do svojih novaca, nije mogao platiti, nije mogao kiflu kupiti u pekarnici, ništa. Nije mogao do svojih novaca. Znači opet te tjera da dođeš u banku i da digneš novce sa svog računa u kešu, dodaje Hrvatin-Kunić.


Banke su dužne ažurirati podatke svojih klijenata. Prema Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma sve gotovinske i sumnjive transakcije moraju prijaviti Uredu za sprječavanje pranja novca.


– Naš cilj kao, kao i cilj svih drugih u ovom sustavu je da se o nemogući korištenje imovinske koristi koja je stečena kaznenim djelom bilo kroz počinjenje tih kreditnih kaznenih djela ili kroz pranje novca, govori Ante Biluš, voditelj Ureda za sprječavanje pranja novca.


– Ako su transakcije iznad 105 tisuća kuna bilo jednokratno ili povezano banka je obvezna provesti dubinsku analizu, to ne znači i automatsku prijavu Uredu za sprečavanje novca i upravo zato apeliramo na gradjane da suradjuju s bankama jer to je zakonska obveza i na korist cijelog društva što vidimo u posljednjim dogdjanjima, ističe Ivan Hrvoje Maljković, savjetnik za odnose s javnošću iz Hrvatske udruge banaka.


Uz ispitivanje o transakcijama, čak i kreditu koji je odobren u istoj banci, većina klijenata (u vremenu digitalizacije) bankama najviše zamjera to što i dalje inzistiraju na dolasku u poslovnicu.


– U odnosu na način provođenja obvezne mjere ažuriranja podataka, u skladu sa Zakonom, postoji više mogućih načina, koji ne zahtijevaju nužno fizički dolazak u poslovnicu banke. Zakonom je ostavljena mogućnost bankama da odrede način na koji će ažurirati podatke o strankama, ističu u odgovoru iz HNB-a