POREZ

Danas istječe rok za prijavu nekretnina za odmor: Evo kolike su kazne

Dražen Katalinić

SNIMIO SERGEJ DRECHSLER

SNIMIO SERGEJ DRECHSLER

Ako građani ne prijave vikendice, to će umjesto njih učiniti gradovi i općine



U nedjelju, 31. ožujka, istječe rok do kojeg su građani morali prijaviti nekretnine koje im služe za odmor, kako bi se mogao utvrditi porez koji od ove godine postaje prihod jedinica lokalne samouprave, a iznosi od 60 eurocenti do 5 eura po četvornom metru. Ako građani ne prijave vikendice, to će umjesto njih učiniti gradovi i općine, a kazne za fizičke osobe koje ne dostave podatke za utvrđivanje poreza na kuće za odmor iznose od 10 do 660 eura, navode u Poreznoj upravi.


Odluka JLS-a


Odredbama Zakona o lokalnim porezima propisano je, između ostalog, da jedinice lokalne samouprave mogu i ne moraju uvesti porez na kuće za odmor, a Vlada ga je prepustila gradovima i općinama kao kompenzaciju zbog ukidanja prireza. Prema podacima Porezne uprave, 126 jedinica lokalne samouprave porez na kuće za odmor naplaćuje od jedan do jedan i pol eura, 95 manje od pola eura, isto toliko od 1,51 do dva eura, dok je maksimalan iznos, od 4,51 do pet eura, uvelo 55 gradova i općina, među kojima su Rijeka, Crikvenica, Pula, Fažana, Labin, Rovinj, Mali Lošinj, Poreč, Umag, Zagreb, Dubrovnik. Split i Zadar ostali su na porezu od 1,99 eura po četvornom metru vikendice, a Osijek takav porez nije imao niti će ga uvoditi. Odnosno, od 566 jedinica lokalne samouprave na povećanje poreza na vikendice odlučilo se 240 jedinica, no većina gradova i općina, njih 303, među kojima su turistička središta Split i Zadar, ipak je zadržalo postojeće porezno opterećenje, odnosno nije ga povećavalo, dok je 13 jedinica lokalne samouprave taj porez čak i smanjilo. Ili još preciznije, od 463 jedinice lokalne samouprave koje su u 2023. imale porez na vikendice, njih 136 je utvrdilo taj porez u većem iznosu od dva eura. Stoga, ako se pogleda teritorijalno opterećenje tim porezom, može se zaključiti da je ono najveće u turistički orijentiranim krajevima, navode u Poreznoj upravi.


Velike provjere


Primjerice, Dubrovnik je prošle godine od poreza na kuće za odmor uprihodio 100 tisuća eura, a ove godine očekuju 400 tisuća eura, dok u Zagrebu na temelju broja praznih stanova procjenjuju da bi od ovog poreza mogli uprihoditi 20 milijuna eura.




U slučaju izbjegavanja prijave vikendice, a samim time i poreza na kuće za odmor, vlasnik će morati dokazati da u toj nekretnini živi, odnosno da mu ne služi za odmor, a da bi to dokazao potrebna je potvrda o prebivalištu na toj adresi na kojoj mora primati račune od komunalnih poduzeća, a čak se predviđa i provjera zdravstvenog kartona kod liječnika opće prakse u cilju dokazivanja stanovanja.


Skupo pronalaženje
vlasnika kuća


Gradovi i općine u kontinentalnom dijelu Hrvatske nisu zainteresirani za naplaćivanje poreza na kuće za odmor, što se vidi na primjeru grada Osijeka koji taj porez nije imao niti će ga uvoditi, jer bi im cijela logistika za prikupljanje informacija o vlasnicima kuća koje se povremeno koriste bila skuplja od prihoda koji bi zaradili ubiranjem tog poreza. S druge strane, manji gradovi i općine na obali će puno lakše ući u trag vlasnicima tih kuća jer se u malim mjestima sve zna, i tko je vlasnik koje kuće i apartmana i tko povremeno dolazi. Dok će veliki gradovi, npr. Split ili Rijeka vlasnicima teže ulaziti u trag bez suradnje s drugim ministarstvima.