Tko je i kako te koliko nekvalitetno i korumpirano obnavljao kuće na Baniji nakon Domovinskog rata, pitanje je koje se sve glasnije postavlja, nakon razornog potresa koji je poharao Petrinju, Glinu, Sisak i okolicu.

Prema pričama ljudi s terena, kuće su se urušile i među ostalim jer nisu kvalitetno građane tijekom obnove koju je provodila država od 1995. do 2000. godine, a dokaz tome je, kažu vlasnici sada razorenih kuća, što u njima nema ni armature ni betona.

Uključio se Uskok

Premijer Andrej Plenković rekao je u ponedjeljak novinarima kako treba ispitati zašto su neke kuće nakon Domovinskog rata nekvalitetno obnovljene te da u ovom trenutku nema detaljnih saznanja o tome.

“Mislim da se treba ispitati kako se to i zašto dogodilo, tko je radio, bio nadzor, tko je davao konačne uporabne dozvole za objekte”, rekao je Plenković nakon sjednice Vlade.

U priču se sad uključio i Uskok. Oni će tražiti od policije provođenje kriminalističkog istraživanja radi utvrđivanja sumnje o mogućim propustima u poslijeratnoj obnovi objekata na području potresom pogođene Sisačko-moslavačke županije.

Državno odvjetništvo u ponedjeljak je izvijestilo da će Uskok žurno od policije zatražiti istragu vezano uz postojanje osnovane sumnje da je bilo počinjeno kazneno djelo iz njegove nadležnosti ili neko od drugih kaznenih djela za koje se progon poduzima po službenoj dužnosti.

U tužiteljstvu dodaju da će ujedno zatražiti i od drugih državnih tijela poduzimanje radnji i mjera iz njihove nadležnosti.

Po babi i stričevima

Dobro upućeni kažu da su se poslovi obnove nakon rata dijelili po babi i stričevima i da je onaj tko je imao dobru vezu dobivao unosne poslove.

Tvrtkama koje su dobivale te poslove država je 70 posto plaćala u novcu, a 30 posto u dionicama, a pritom su, kažu, oni s dobrim vezama dobivali dionice vrijednih tvrtki, dok su drugima pripale gotovo bezvrijedne dionice. Da se očito fušarilo i da bi za to netko danas trebao odgovarati uvjereni su mnogi stručnjaci.

Riječki arhitekt Marin Račić za Večernji list kaže kako se kućama obnavljanima nakon rata u ovom potresu nije trebalo baš ništa dogoditi, a mnoge su srušene do temelja.

“Sve što je rađeno kroz obnovu trebalo je proći u potresu gotovo pa netaknuto. Eventualno je moglo doći do padanja žbuke. Tu ni crijep nije smio opasti, a imamo mrtvih. To nije ništa drugo nego kriminal”, rekao je Marin Račić za Večernji list.

Sve to negdje treba postojati…

Dodao je da se svi projekti trajno čuvaju, vjerojatno u gradskim arhivima i kako se bez obzira na protok vremena i danas može sve utvrditi.

Može se, bez problema, kaže, doći do svih onih koji su sudjelovali u obnovi i jasno vidjeti tko je što radio, tko je na što stavio potpise, koliko je to plaćeno…

“Sve to negdje treba postojati i ako je netko napravio propuste, za njih treba odgovarati”, naveo je Račić.

Uvjeren je i kako su male šanse da su propusti napravljeni prije dobivanja građevinske dozvole jer, kako objašnjava, arhitekti i inženjeri građevinarstva koji su odgovorni za sve postupke do dobivanja građevinske dozvole na svu dokumentaciju stavljaju vlastiti potpis i osobno odgovaraju za propuste.

Po njemu su veće šanse da se nešto krivo dogodilo u vrijeme gradnje i nadzora, prenosi Večernji list.