SNIMIO: VEDRAN KARUZA
U posljednjih osam godina plaće kod privatnika porasle za 504 eura, u javnom sektoru za 476 eura. Kroničan nedostatak radne snage pogurao je plaće kod privatnika te su one sada za 90,95 eura veće nego u javnim službama, ali i dalje manje nego u državnim poduzećima, i to za 68,35 eura
povezane vijesti
Prosječna neto plaća u prošloj je godini iznosila 1.148 eura, dok je prosjek plaće kod privatnika, prema podacima Financijske agencije, iznosio 1.028 eura, što znači da su plaće zaposlenih u privatnim tvrtkama bile za 120 eura manje od prosjeka. Problem je što Državni zavod za statistiku ne objavljuje posebno podatke o prosječnoj plaći za javni i posebno za privatni sektor, nego nam daje skupni podatak za oba sektora. Kako u javnom sektoru radi puno ljudi, a riječ je uglavnom o visokoobrazovanom kadru, koji u načelu imaju i veća primanja, to »pomiče« prosjek plaće na više pa su realna primanja zaposlenih kod privatnika u pravilu uvijek manja od službene objave DZS-a o prosječnoj plaći.
Inozemne tvrtke
No, prema podacima portala MojPosao, koji vodi evidenciju prosječnih plaća kod poduzetnika, odnosno privatnika, ali i onih u javnom sektoru, prosječna plaća u tvrtkama koje su u hrvatskom vlasništvu u ovoj godini iznosi 1.263,9 eura, u državnim tvrtkama 1.274,3 eura, a u tvrtkama koje su u stranom vlasništvu više od 1.400 eura, dok je najmanja prosječna plaća od 1241,3 eura u javnom sektoru, odnosno lokalnoj i javnoj samoupravi. Ukratko, najveće plaće u državi primaju zaposleni u stranim tvrtkama, veće su od plaća u privatnom sektoru, javnoj upravi i od nacionalnog prosjeka.
Plaće u tvrtkama u stranom vlasništvu uvijek su bile osjetno više nego u svim ostalim sektorima, tako su 2016. prosječno iznosile 926,8 eura, dok je u isto vrijeme prosječna plaća kod domaćeg poduzetnika iznosila 728,7 eura, u državnoj firmi 788 eura, a u javnoj upravi 765,9 eura. Dvije godine kasnije, plaće u stranim poduzećima premašile su 1.000 eura, dok su kod hrvatskih vlasnika iznosile 864,4 eura, u državnim poduzećima 892,1 euro, a u javnoj upravi 862,2 eura.
Od početka mandata Vlade Andreja Plenkovića, tj. od 2016. godine, prosječna plaća u hrvatskim i tvrtkama u stranom vlasništvu zbrojeno je iznosila 827,75 eura, da bi u ovoj godini prosječna plaća kod domaćih i stranih poduzetnika iznosila 1.332,25 eura, odnosno u osam godina Plenkovićevog mandata porasla je za 504,5 eura. U istom je razdoblju, prema podacima portala MojPosao, prosječna plaća u javnom sektoru porasla sa 765,9 eura, koliko je iznosila 2016., na 1.241,3 eura u ovoj godini, odnosno porasla je za 475,9 eura. Iz ovih je podataka vidljivo da su u zadnjih osam godina plaće koje isplaćuje država ipak zaostajale za onima kod privatnika. Situacija je nešto drukčiija s primanjima zaposlenih u državnim tvrtkama – prosječna plaća u tim je poduzećima 2016. iznosila 788 eura – i bila je veća od plaće u privatnom sektoru i javnoj upravi – a u ovoj godini 1.274,3 eura, i opet je veća nego kod privatnika i u javnoj upravi, a u osam je godina porasla za 486,3 eura, više nego kod zaposlenih u javnim službama, ali ipak manje nego u privatnim poduzećima.
Kad je Vlada u ožujku, s isplatom u travnju, enormno povećala primanja zaposlenih u državnoj i javnim službama, što je porezne obveznike stajalo 1,63 milijarde eura, prosječna je plaća u javnom sektoru po Vladinom izračunu preko noći skočila na 1.682 eura, odnosno za 356 eura je premašila nacionalni prosjek, koji je u travnju iznosio 1.326 eura. Plaće u javnom sektoru time su ne samo nadoknadile zaostajanja za plaćama u privatnom sekotru, nego ga u nekim slučajevima i prestigle. Hrvatska udruga poslodavaca od tada stalno upozorava da povećanja plaća u javnom sektoru nije rezultat reforme javnog sektora, povećane efikasnosti i produktivnosti, nego političke odluke Vlade.
Nejednako po županijama
I dok su zaposlenima u javnim službama u travnju isplaćene povijesno uvećane plaće s prosjekom od gotovo 1.700 eura, u isto vrijeme prosječna isplaćena (neto) plaća radnicima kod privatnika iznosila je između 1.000 i 1.200 eura, a razlika je bila gotovo 500 eura u korist »državnih jasli«. No, kroničan nedostatak radne snage pogurao je plaće kod privatnika na više, te su one sada za 90,95 eura veće nego u javnim službama, pokazuje analiza portala Moj Posao, ali još uvijek manje nego prosječne plaće u državnim poduzećima, i to za 68,35 eura. Plaće su kod privatnika u prošloj godini uglavnom rasle, ali nejednako po županijama. Tako su najviše porasle u Primorsko-goranskoj županiji, za 218 eura, zatim u Krapinsko-zagorskoj (217 eura) te u Koprivničko-križevačkoj (159 eura). S druge strane, zaposleni kod privatnika u Splitskoj-dalmatinskoj županiji zabilježili su pad prosječne plaće za 17 eura, u Vukovarsko-srijemskoj županiji pad je iznosio 12 eura, a u Virovitičko-podravskoj tri eura.
Gledano po županijama za prošlu godinu, najveće prosječne plaće u privatnom sektoru očekivano su isplaćene u Zagrebu, a prema podacima Fine prosjek je iznosio 1.175 eura, što je za 262 eura više od prosjeka svih poduzetnika izvan glavnog grada, koji je po izračunu Fine lani iznosio 913 eura, i za 27 eura više od prosječne plaće svih sektora koja je za prošlu godinu iznosila 1.148 eura. Slijedi Zagrebačka županija s godišnim prosjekom plaće kod privatnika od 1.042 eura te Istarska županija s prosječnom plaćom u prošloj godini od 1.040 eura. Primorsko-goranska županija našla se na petom mjestu, nakon Karlovačke, s proječnom plaćom u privatnim poduzećima od 987 eura. Najmanje prosječne plaće kod poduzetnika zarađivali su zaposleni u Virovitičko-podravskoj županiji, 779 eura.
Najveća razlika u
Ličko-senjskoj županiji
Prosječne plaće kod privatnih poduzetnika prošle su godine u pravilu bile manje od državnog prosjeka u gotovo svim županijama, a najveća razlika vidljiva je u Ličkoj-senjskoj županiji, čak 221 eura, zatim u Bjelovarsko-bilogorskoj (220 eura) te u Virovitičko-podravskoj gdje su plaće kod privatnika za 219 eura manje od prosječne plaće. Najmanju razliku bilježi Istarska županija, 49 eura, Koprivničko-križevačka (64 eura) i Brodsko-posavska (99 eura).
hrvatski strani državna javna
privatnik privatnik tvrtka uprava
2016. 728,7 926,8 788,0 765,9
2017. 751,2 947,0 791,1 771,9
2018. 774,4 934,3 803,3 799,0
2019. 843,3 977,3 836,5 825,4
2020. 864,4 1001,1 892,1 862,2
2021. 877,6 982,9 864,1 825,8
2022. 1087,6 1214,4 1056,0 1035,4
2023. 1187,5 1309,1 1166,7 1113,1
2024. 1263,9 1400,6 1274,3 1241,3
Prosječna plaća u eurima, izvor; MojPosao/MojaPlaća