Usprkos svemu negativnomu i nagomilanim problemima, često se moglo čuti da je naša mala brodogradnja žilava, da će uspjeti nadvladati sve probleme, da će opstati. Brojke to potvrđuju
Početak godine – kalendarske, ne i nautičke, jer u tom sektoru vrijeme se drugačije mjeri – uobičajena je prigoda za inventuru minule. Većem dijelu nautičkog gospodarstva ona je donijela malo dobroga, nadasve maloj hrvatskoj brodogradnji. Stanje u toj djelatnosti više je nego teško. Ova konstatacija ponavlja se već više od godinu dana. Krenulo je s recesijom na svjetskoj razini, na nju su se u još drastičnijem obliku nadovezale naše gospodarske nevolje, što je kulminiralo uvođenjem velikih trošarina na plovila. Rezultat je bio dijametralno suprotan očekivanjima zakonodavca. Stala je prodaja plovila, domaćih i uvoznih, zaustavljena je domaća brodogradnja što je do tada bila u velikoj ekspanziji. Uslijedilo je otkazivanje ugovorenih brodova, nove narudžbe dolazile su na kapaljku. Više malih brodograditelja moralo je zaustaviti proizvodnju. Na površini se teško održavaju i oni najbolji, i to zahvaljujući izvozno usmjerenom poslovanju.
Posebnu grupu noviteta čine brodice što plove stanovito vrijeme, a lani su predstavljene njihove nove verzije. To su Gull 745 Ribarica, Orka 740 Pilot, Mirakul 30 S – sport open, te Šibenik 800 radna verzija, namijenjena prvenstveno za ribarenje. Na svima njima vidljive su značajne preinake u odnosu na izvorne modele. I to je jedna od kvaliteta naših malih brodograditelja, koji su ponudili odgovor na kriznu situaciju i potražili putove do novih kupaca.
Velike fešte
Pokušali smo pobrojiti prošlogodišnje hrvatske novitete, iako precizne evidencije nema. Vodili smo se onime što smo vidjeli na sajmovima. Poneki brodograditelji, međutim, o tome ne vode računa, jednostavno naprave plovilo i isporuče, zanemaruju sajamsko i medijsko predstavljanje. Upoznao sam mnoge koji su se prvi put pojavili na sajmu nakon više godina uspješne proizvodnje. Na kraju dobili smo iznenađujuću brojku – 18 noviteta u kriznoj godini. Koliko bi ih tek bilo da tržište funkcionira na način od prije dvije, tri godine..? Dobro, za sva ta plovila ne može se decidirano reći da su hrvatski proizvod, ali i bez njih imamo reprezentativan učinak hrvatskih brodograditelja. Neki brodovi bili su posve novi, drugi su brodograditelji ponudili nove verzije ranije napravljenih plovila. U svakom slučaju, prošlogodišnja ponuda domaćih noviteta bila je raznovrsna. Vjeru u bolju budućnost male brodogradnje potkrepljuje i činjenica da se već najavljuju noviteti za ovu godinu, a s nekima od njih predstavit će se i novi brodograditelji. Nadajmo se, uspješno će zaploviti…
Inozemni kupci
Uspješnu godinu zaključila je Adriana 36, brod sličnih gabarita, proizvod zadarskog SAS Vektora. Ona se zasad gradi isključivo za inozemne naručitelje. Dugačka je preko svega 11,82 metra, trup 9,98, široka 3,98, u prototip su ugrađena dva Yanmara od 260 KS, a brodograditelj preporučuje pogonsku snagu od 2 x 150 KS. Manja i mlađa Adriana stoji 195.000 eura, bez PDV-a.
Na listi velikih i reprezentativnih još je jedan brod dobro poznata imena – Salona 41. Brodograditelj je tvrtka AD Brodovi iz Solina. Premijera nove Salone upriličena je također na sajmu, ali inozemnom, u Nizozemskoj. Taj podatak jasno kazuje da je nova jedrilica prvenstveno namijenjena izvoznom tržištu. Inozemna premijera zacijelo je razlogom što smo o novoj Saloni pisali malo. Osnovna joj je karakteristika prepoznatljivost na tragu prethodnih, u svijetu poznatih i afirmiranih modela, posebno velika sličnost sa Salonom 44. Elegantne linije na čvrstoj konstrukciji od inoxa. Dugačka preko svega 12,50 metara, na vodenoj liniji 11,45, široka 3,84. Istisnina 7.200 kilograma, balast 2.400, kad nema vjetra pokreće je motor od 40 KS. Pravi skiper, međutim, rijetko će uključivati motor. I sa samo pet čvorova vjetra može se jedriti, što omogućuje minimalni deplasman i lagana konstrukcija. Dizajn, kao i za ostale Salone, potpisuje slovenski J&J design, kategorija plovidbe je A – ocean.
Izbor novih gumenjaka
Iz svog drugog proizvodnog programa AD Brodovi ponudio je tržištu novi gumenjak Maestral 460. Dug je preko svega 4,55 i širok 1,90 metara. Unutarnje dimenzije su 3,58 i 0,90 metara. Ima četiri zračne komore promjera 46 centimetara, težina 200 kilograma, nosivost šest osoba. Novitet među gumenjacima, također, je Ragusa 500, brodograditelj već afirmirani Raguž Marine iz Zagreba. U toku godine prvi put je zaplovila i Barracuda 480. Solidan izbor novih gumenjaka na tržištu što je jedva životarilo.
Ne smijemo zanemariti plovila što ih potpisuju brodograditelji, a dolaze s inozemnih “navoza”. Na sajmu u Splitu prvi put smo vidjeli dvije identične brodice s dva naziva – Murter 600 i Murterino 21. Kasnije, u Šibeniku novitet je bio Murterino 28. Brodograditelj je tvrtka ABC plovila iz Zagreba. Te brodice ne grade se u Hrvatskoj. Murterino 21, rečeno nam je, gradi se u Mađarskoj. Saznali smo da ista tvrtka ima proizvodnju u Bosni i Hercegovini, odnosno Srbiji.
Pitanje je, također, koliko hrvatskim brodom možemo smatrati velebnu i atraktivnu jedrilicu Murtić 52. Građena je u Španjolskoj po hrvatskom projektu što ga potpisuje Marko Murtić. Hrvatski brodograditelji sposobni su napraviti takav brod, u to ne treba sumnjati, ali je na gradnji ovoga bila angažirana međunarodna ekipa. Bez obzira na sve to, riječ je o najvećem brodu s hrvatskim potpisom – Murtić 52 dugačak je preko svega 15,99 metara.
