Foto: Disney
Distopijska štorija u kojoj dio stanovništva – u ovom slučaju žene – nemaju gotovo nikakvih prava
povezane vijesti
S obzirom na kultni status koji opravdano uživa TV serija »Sluškinjina priča« (»The Handmaid’s Tale«) samo je pitanje vremena bilo kad će se pojaviti kakav nastavak (sequel) iliti prednastavak (prequel).
No, pojavilo se nešto što čak izmiče ovoj terminologiji, svojevrsni spin-off, odnosno nastavak s fokusom na sporedni lik. Konkretno, riječ je o ovog proljeća i ljeta iznimno popularnoj TV seriji »Svjedočantva« (»The Testaments«) koja se temelji na istoimenom književnom nastavku autorice Margaret Atwood, književnice od koje je cijela priča i započela.
Restriktivni stavovi
Podsjetimo, prva sezona ove sjajne TV serije emitirana je 2017. godine, a posljednja (zasad!) šesta sezona hit je bila 2025. godine. Iako su autori (Margaret Atwood i Bruce Miller) najavili kako je šesta sezona i završna, činjenica je da je prostora za nastavak ostavljeno jako puno jer glavna junakinja June (sjajna Elisabeth Moss) nastavlja borbu protiv fašističkog sustava Gileada i želi učiniti sve da pronađe svoju kćer otetu prije petnaestak godina, tada trogodišnju djevojčicu Hannu. Dakle, teško će tko sa sigurnošću reći da je sluškinja u cijelosti ispričala svoju priču.
Dokaz tome je baš spomenuti spin-off koji radnju s lika June prenosi na lik njene kćeri Hanne, sada djevojke od kojih sedamnaest godina koja, bez ikakvog znanja o svom podrijetlu, odrasta u Washingtonu kao kći jednog od vrhovnih zapovjednika vojske Gileada, države koja se temelji na strogim postulatima katoličke vjere i u kojoj je primarna funkcija žena rađanje i obitelj. Do tih restriktivnih stavova došlo je, podsjetimo, stoga što se u prvoj sezoni »Sluškinjine priče« svijet susreo s iznimno teškom situacijom sve manjeg broja rođene djece.
Priroda je, očigledno, počela kažnjavati čovječanstvo za svoj rušilački odnos prema njoj, a odgovor dijela američkog stanovništva je stvaranje gotovo nove religije i društvenog sustava u kojem dominiraju muškarci koji silom napisanih zakona fertilne žene pretvaraju u sluškinje (otud naziv serije) koje se dodjeljuju čelnicima i vojnim zapovjednicima, rađaju za njih djecu te po rođenju odlaze novom gospodaru s istim zadatkom – roditi mu dijete koje potom vjerojatno nikada neće vidjeti.

Mabel Li i Mattea Conforti, Foto: Disney
Želja za osvetom
Naravno, takav sustav mnogi ne žele prihvatiti pa dolazi do žestokih sukoba koji prerastaju u građanski rat u kojem je s jedne strane Gilead koji je zaposjeo veliki dio SAD-a, a s duge strane slobodoumni pojedinci koji često iz SAD-a bježe u Kanadu koja postaje središte otpora.
Prvo ime otpora koji koristi ime Mayday je June koja nikada nije zaboravila svoju malu Hannu i sve će učiniti da je pronađe, iako zna da je to sada već mlada djevojka vjerojatno u potpunosti indoktrinirana utjecajem ideja i stavova Gileada. I tako zaista jest. Hanna je, pod imenom Agnes MacKenzie, polaznica elitne škole za buduće supruge vlastodržaca i vojnih zapovjednika Gileada. Agnes/Hanna ništa ne zna o svojoj prošlosti i ničega se ne sjeća, a pod utjecajem višegodišnjeg odgoja ona je prihvatila i usvojila pravila Gileada te se, u društvu svojih vršnjakinja, uči kroz tu elitnu školu kako jednog dana postati uzorna supruga nekom visokodostojanstveniku Gileada.
No, to što će njoj i ostalim njenim kolegicama budućnost biti brak s nekim od glavešina, ne znači da te djevojke imaju bilo kakve ozbiljnije slobode. Naprotiv, i one su, po filozofiji Gileada, samo žensko tijelo koje će jednog dana na svijet donijeti možda novi život te uz to biti uzorne supruge vlastodršcima. Da bi to tako zaista i bilo, sve te djevojke polaze – podijeljene po bojama koje određuju njihovu dob: ružičasta, plava, zelena – stroge vjerničke škole na čijem je čelu iz prethodnih nam sezona itekako poznata tetka Lydia, čuvena voditeljica škole za sluškinje, a sada škole za buduće supruge vođa Gileada.
Ono što će polako početi mijenjati svijest Agnes i njenih prijateljica (Becky, Shunammite, Hulda…) je dolazak nove djevojke Daisy. Ona nije rođena u Gileadu, već izvan granica te države, a došla je, tako se čini, svojevoljno nakon stradanja roditelja i željna je, bar tako govori, života u suglasju s vjerom i postulatima Gileada. No, to je samo priča za zavaravanje. Daisy je došla žudeći za osvetom jer je saznala kako su joj roditelji likvidirani po želji Gileada.
Sve joj je to objasnila i u Gilead je kao špijunku uputila June i ne znajući da će Daisy završiti u školi s njenom kćerkom! Iz događaja u događaj, iz epizode u epizodu Daisy svjedoči suludim užasima Gileada, ali i uspijeva mijenjati poglede na život svojih prijateljica koje polako postaju protivnice Gileada. Naravno, to ne smiju otvoreno pokazati i njihova se subverzivna aktivnost odvija potajno te uz brojne, za njihov život velike opasnosti što je prikazano kroz niz napetih i krajnje neizvjesnih situacija praćenih nasiljem. Prvih deset epizoda nisu kraj priče serije čija se druga sezona već snima i kroz nju bismo trebali saznati kako su te djevojke dale ogroman doprinos rušenju Gileada.
Sve više sliči današnjici
Tema je, dakle, poznata, no likovi su uglavnom novi. Lik Anges MacKenzie odlično je odigrala mlada Chase Infiniti koja se nedavno sjajno predstavila u Oscarom nagrađenom hitu »Jedna bitka za drugom«. Njena kreacija lika mlade djevojke koja polako shvaća sve strahote koje stvara društvo utemeljeno na rigidnim vjerskim pravilima je odlična pri čemu posebno plijeni njena transformacija iz djevojke koja sve prihvaća kao neupitnu istinu, u mladu ženu koja se počinje pitati nije i sve to potpuno krivo postavljeno.
Jako je dobra i Lucy Halliday, mlada škotska glumica koja glumi buntovnu Daisy, a vrlo su uvjerljive i djevojke koje glume njihove prijateljice – Mattea Conforti koja glumi nesretnu Rebecku »Becku« Grove zaljubljenu u Agnes, Rowan Blanchard koja glumi energičnu Shunammite Hayes, te Isolde Ardies koja je portretirala lik plahe Hulde Marie Edwardson. Naravno, neizostavno treba spomenuti i Ann Dowd koja nastavlja s izvrsnom kreacijom tete Lydie Clements, a svakako treba napomenuti da se, istina vrlo kratko, u nekoliko epizoda pojavljuje i Elizabeth Moss koja će, očigledno je, imati puno veću ulogu u nastavku ove serije.

U glavnoj je ulozi Chase Infiniti, Foto: Disney
Naravno, uz dobru glumu i dobru priču ono što i ovu, kao i TV seriju iz koje je izrasla, čini velikom je prikaz svijeta diktature u kojem se zakoni provode silom, a dio stanovništva – u ovom slučaju žene – nema gotovo nikakvih prava. Nasilje prema ženama, njihov ropski položaj i izostanak bilo kakvih prava te spremnost žena na borbu i pobunu učinile su »Sluškinjinu priču« i »Svjedočanstva« omiljenom lektirom brojnih feministica, a jako je dobro što ove izvrsne serije gledaju i mnogi drugi.
Ono što nije dobro jest da svijet iz te distopijske štorije sve više sliči ovom svijetu današnjice. I to ne samo u primitivnim i nedemokratskim sustavima. Upravo stoga u brojnim prigodama žene protiv nepravdi protestiraju obučene kao sluškinje iz ovih sjajnih američkih TV serija. Pogledajte »Svjedočanstva« ili, još bolje, »Sluškinjinu priču«, i bit će vam jasno zašto to čine.

Elizabeth Moss, Foto: Disney
Najzaslužniji za uspjeh serijalaNajveće zasluge za dugovječnost TV serije »Sluškinjina priča«, kao i za nastavak »Svjedočanstva« uz Margaret Atwood, autoricu originalnog distopijskog romana iz 1985. godine, svakako ima i Bruce Miller, scenarist i kreator većine nastavaka, znan inače po radu u nizu drugih serija kao što su »The 100«, »Eureka«, »WER«, »Alphas« ili »The 4400«. Uz njih ogroman utjecaj i na razvoj priče i na produkciju imala je i glumica Elisabeth Moss čija je krecija lika June njeno životno glumačko djelo pa je logično da je željela da ta TV serija traje što duže. |