Riječki novi val

Antologijski riječki rock i pop singlovi, poslušajte kako zvuče Termiti i Idejni nemiri

P. N.

Pjesmu 'Kišni razdraganci' obradili su drugi riječki prvoborci, skupina Paraf, u čast pokojnog Roberta Tičića Tice, gitarista koji je svirao u oba benda.



Treći par kojim detaljnije seciramo antologiju “Riječki novi val” legendarni su punkeri, grupa Termiti i pop-rock, new-wave bend Idejni nemiri.


Termiti su bili jedni od riječkih punk prvoboraca i jedan od najutjecajnijih punk bendova bivše Jugoslavije, inspiracija mnogima koji su ih slijedili. Njihov cjelokupni glazbeni opus nalazi se na legendarnom i jedinom albumu “LP ploča Vjeran pas” (1996., Dallas Records). Među uvrštenih 17 studijskih snimaka su i ‘Kišni razdraganci’, pjesma čiji tekst potpisuje Damir Martinović Mrle (bas), uz kojeg su u Termitima tad bili i Predrag Kraljević Kralj (vokal), Robert Tičić Tica (gitara), Berislav Dumenčić Kiko (bubnjevi) i Josip Krošnjak Pepi (klavijature).


‘Kišne razdragance’ Mrle je posvetio svom najdražem gradu, Rijeci, u kojoj kiša često pada, ali su ljudi razdragani, otvoreni, znatiželjni, ne smetaju im razlike, dapače, sviđa im se ta različitost. “Stih ide: “Operi me, ti stari oblače, operi me, kišni razdraganče.” Zašto operi me kišni razdraganče? Zato što je to jedna pozitivna i dobra rokerska i punkerska energija, po kojoj je Rijeka i danas poznata. Kao što je u nekim gradovima tradicija folklor, u Rijeci je rock. I ta tradicija ide s koljena na koljeno, rock se u Rijeci jako njeguje. Kišni razdraganci zapravo su sinonim za tradicionalnu riječku punk ili rock obitelj.” – prisjetio se Mrle.




Pjesmu ‘Kišni razdraganci’ obradili su drugi riječki prvoborci, skupina Paraf, u čast pokojnog Roberta Tičića Tice, gitarista koji je svirao u oba benda.



Grupa Idejni nemiri nastala je 1982. u sastavu Davor Oreb (bas, vokal), Saša Tumara (bubanj) i Igor Willheim (gitara, vokal). Nakon godinu dana svirki i ponekog snimanja, zaključili su da njihovom zvuku nedostaju klavijature pa se bendu tako 1983. na sintisajzeru pridružuje Goran Troha. Te, druge godine postojanja grupe, nastala je i pjesma ‘Bombe i bomboni’. Iako je njihov glazbeni izričaj u prvoj godini postojanja bio alternativni punk (dijelom i pod utjecajem Šarlo akrobate), baš je ova pjesma bila jedna od prekretnica jer su Idejni nemiri nakon nje nastavili stvarati u pop rock izričaju.


“Pjesma ‘bombe i bomboni puna je asocijacija, boja i kontradikcija: “Ova zvijezda zove se zemlja / medenih boja i šećernih dola / atomska gljiva raste do mora…”. Naša planeta je raj u kojeg je odjednom bačena nuklearna bomba, to su te kontradikcije.


Mijenjali smo ju više puta, a na kraju smo ju zajedno s drugim pjesmama, snimili 1985. godine u ljubljanskom studiju Metro, kod Janeza Križaja. Činila se tad najboljom pjesmom za predstavljanje benda, i kao takva, zaživjela je na više raznih kompilacija, među ostalima i na 1987. godine objavljenoj kompilaciji “Rijeka-Paris-Texas” (Dallas Records). Pjesma je bila na mnogim top ljestivacama u cijeloj bivšoj državi, a najslađe nam je bilo 1. mjesto muzičke liste poznate beogradske Dvestadvojke. Ispod nas su bili i Bijelo dugme, Bajaga i drugi poznati bendovi. Nakon toga smo svirali mnoge koncerte po bivšoj zemlji.. Bila su to fantastična iskustva. Iako nismo imali nekih velikih i značajnih uzora, u to vrijeme nas se dojmio britanski bend Sigue Sigue Sputnik, čiji zvuk je bio neka vrsta neo-futurističkog punka; strašni riffovi i brdo elektronike. U pjesmi ‘Bombe i bomboni’ smo se produkcijski dijelom oslonili na taj zvuk, i ona zvuči moćno, originalno, veselo i ludo. “, ispričali su članovi grupe.


Idejni nemiri su i autori skladbe ‘Ne za N.E.’ u kojoj se ustaje protiv nestručnog rukovanja nuklearnim elektranama i koja se nalazi na B-strani legendardnoga ekološkog maxi-singla ‘Zvuk za zrak’ riječke supergrupe Ri-Val.