Ovih dana jak vjetar radi pravi kaos u mnogim lukama i lučicama okrenutima prema jugozapadu. Šteta koji je ovaj vjetar radi je ogromna, a za vlasnike razbijenih brodica neizmjerna.

No ovaj vjetar nije došao bez najave jer je u pitanju posljedično gibanje zraka uzrokovanog velikom ciklonom nad Atlantikom.

I premda je većini ljudi životom i poslom vezanima uz more potpuno jasno o kakvom je vjetru riječ, samo letimičnim pogledom na društvene mreže se može ustanoviti kako su mnogi velikim dijelom, a jedan broj i potpuno neupućen u nazive i smjerove vjetrova koji pušu na našem moru.

Dakle, vjetar koji je napravio toliki nered i štetu je garbin koji svoje ime vuče iz arapskog od riječi gharbi, što su prisvojili i Grci nazvavši ga garbis (γαρμπής).

Drugi, podjednako zastupljen naziv za ovaj vjetar je lebić. Korijen ovog drugog naziva leži u grčkom jeziku na kojem ga u VI stoljeću nazivaju libikos (λιβυκός).

Naziv preuzimaju Talijani pa ga u XIV stoljeću bilježe kao libeccio, libecciata, što zapravo označava vjetar koji dolazi iz Libije. U našem je jeziku poznat pod mnoštvom imena. Lebićada, uštrijada, garbinada, afrik, donjak i japrk (zjaprk, zjapar), neki su od češćih naziva za ovaj vjetar.

Valja napomenuti da na nekim dijelovima naše obale ovaj vjetar zimi nazivaju lebićem, dok ga ljeti zovu garbinom.

A garbin se, baš kao i bura i jugo, smatra opasnim vjetrom jer lako može dobiti olujne razmjere.

Valovi koji udaraju u obalu imaju razornu snagu (Snimila B. Kožar)

Puhanjem najčešće napravi veliku štetu u lukama i otvorenim pristaništima. Na srednjem i južnom Jadranu sa sobom donosi i posebno velike oborine koje uz plimu mogu napraviti dodatnu štetu a što možete vidjeti ovdje.

Garbin je vrlo neugodan i za pomorce posebno opasan vjetar. Najčešće nastupa iznenada iz pravca juga do jugozapada. To je vlažan i topao vjetar, a nastaje u zaleđu juga kad područje niskog tlaka počne odmicati prema istoku i sjeveroistoku. Uzrok tom pomicanju je u preklapanju ciklona, i to u situaciji kad anticiklona leži južno ili jugozapadno od Jadrana dok sjeverno prolazi jaka oceanska ciklona, što je dosta česta jesenska ili zimska slika.

Garbin se javlja uglavnom kada jugo već ojača za nautičare posebno opasna situacija jer se formiraju strmi križni valovi. Upravo je zbog garbina treći kvadrant nazvan grobnicom brodova.

Po ovakvom je moru nemoguće ploviti

Prije nego će garbin zapuhati, nad horizontom se može vidjeti karakteristična ‘greda’. To je sloj magličastih oblaka koji se vrlo gusto zbijaju, ostavljajući ispod sebe ravno ocrtano, jasno i čisto nebo, svijetlih boja. Kako vjetar jača, tako se svijetli dio neba proširuje da bi u trenutku kada vjetar postigne najjaču snagu, barometar dosegao najnižu vrijednost. Budući da je takvo stanje vrlo nestabilno, ne traje dugo. Čim barometar počne rasti i vjetar počinje jenjavati. Garbin se tada postepeno ugasi i prijeđe u neki drugi vjetar, najčešće jugo. Mada se u narodu kaže ‘što garbin nađe, to i ostavi’, često se dogodi da nakon nevere izazvane garbinom nastupi jaka bura.

Garbina se valja čuvati pogotovo u navigaciji. Manji su brodovi za garbina sigurni jedino u zaštićenim lukama. Stoga kad se za juga nađete na moru, pratite prognozu i gledajte u nebo da ne bi postali još jedan punat u crnoj statistici.

Jutro nakon garbinade otvara ovakve prizore (Snimio V. Kokot)