Zaštićena vrsta

Sivi sklat koji je bio udomljen u pulskom akvariju pušten u more. Tim je činom ovoj ugroženoj vrsti svakako pružena prilika za opstanak

Boris Bulić

Nakon slučajnog ulova sivog sklata u mreže namijenjene lovu sipa ovu jedinku kritično ugrožene vrsta je zbrinuo pulski akvarij. No s obzirom da je rizik dugogodišnjeg držanja jedinke do postizanja spolne zrelosti velik, odlučeno je da se mladi sklat sivac vrati u more.



 


Jučer, 4. svibnja, na području NP Brijuni, direktorica i vlasnica Aquariuma Pula dr. sc. Milena Mičić je s predstavnicima NP Brijuni Sandrom Dujmovićem i predstavnicima Fakulteta prirodnih znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, Nevenom Ivešom, u more vratila jedinku sklata sivca.


Ranije je dogovoreno da će područje puštanja sklata biti akvatorij NP Brijuni ponajprije stoga jer to područje svojim uvjetima vrlo pogodno za opstanak bioraznolikosti i povećanje brojnosti jedinki ove ugrožene i zakonom strogo zaštićene vrste.




https://www.facebook.com/aquariumpula/posts/4336742543026127?__cft__%5b0%5d=AZVM69iC8j3mEjnkiQq-3nePZ6TpjhZgGTKpAHcspF3y8PL9vJsxo3zvEeGuvMMRkMf2tm2a9uDqO8qVnRQ5GCkOxMi70nHxKd9bHbP_OP2RCfyO-Kh3vls3bmqNWB1XVQDCq6Z7w2kO2av4S5-b6GFlg9srcVyfxVN3slpTKJWfqlg1s2L_ghsEVVJxhs7uI8Y_HRVIiDwS7sA_wIfguImi&__tn__=-UK-R


Da podsjetimo – prije desetak dana je jedan ribar iz Premanture, na dubini od 23 metra, u svojim trostrukim mrežama stajaćicama za sipe, na području rta Kamenjaka ulovio neozlijeđenu, mladu, juvenilnu jedinku dužine oko 60 centimetara ‘plosnatog morskog psa’. Naravno, brzo se ispostavilo da je neobičan pas zapravo kritično ugrožena vrsta sklat sivac (𝑆𝑞𝑢𝑎𝑡𝑖𝑛𝑎 𝑠𝑞𝑢𝑎𝑡𝑖𝑛𝑎, Linnaeus, 1758).


Budući da se radi o strogo zaštićenoj životinji, pulski akvarij je zatražio mišljenje nadležnog ministarstva za zadržavanje jedinke u akvariju zbog reprodukcije kao i repopulacije. No s obzirom da je rizik dugogodišnjeg držanja jedinke do postizanja spolne zrelosti velik, odlučeno je da se mladi sklat sivac vrati u more.



Iako su sklatovi nekad bili dio ribolovnih lovina (lovili su se specijaliziranim mrežama sklatarama) posljednjih godina njihov je ulov drastično opao, a u međuvremenu su zakonom zaštićeni. Provedenim istraživanjem (WWF Adria, IZOR Split i podvodni.hr) utvrđeno je da je ova vrsta i dalje prisutna u okolici otoka Molata.


Iako pravni okvir za zaštitu sklata već postoji, ne postoje specifične mjere zaštite ove vrste. Uz znanost u koju su uključeni građani (prvenstveno ribari), jedna od mjera zaštite sklata bila bi pokretanje obnova njegove populacije, a sve u cilju sprječavanja od izumiranja.


Inače mužjaci sklata postižu spolnu zrelost pri duljini od 80, a ženke između 126 i 167 centimetara.