Popis stanovništva pouzdano će odgovoriti na mnoga pitanja vezana uz otoke i njihovo stanovništvo, kao što su najnapučeniji otok i županija s najviše otočnog stanovništva.
povezane vijesti
Popis stanovništva ponovo je produžen. Sportskim rječnikom – drugi produžetak. Vjerujem da u današnjem, digitalnom vremenu njegove rezultate nećemo predugo čekati, valjda neće, opet, produžeci. Barem one preliminarne, koji će nam odgovoriti koliko žitelja Hrvatska ima ukupno, koliko županije, gradovi, općine, pojedina naselja, regije… Između ostaloga, trebali bismo saznati koliko stanovnika imaju naši otoci, svi zajedno i pojedinačno.
Često nam s raznih strana pristižu informacije o raseljavanju otočnog stanovništva, ponekad i katastrofične najave da će neki, manji i udaljeni otoci ostati pusti, bez ljudi. Činjenica je, što se ne može poreći, da na tim otocima danas živi uglavnom starije i staro stanovništvo. I s pravom se postavlja pitanje: tko će ih naslijediti? U raznim prigodama i s mnogim sugovornicima pretresam otočne teme. Obavezno, pritom, sami sebi postavljamo pitanje: koliko taj otok, ili mjesto na njemu, ima stanovnika? Odgovori su, uglavnom aproksimativni. Netko nešto zna, negdje je bio, nekoga poznaje, s nekim je razgovarao…
Početkom ove godine Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije uspostavilo je Registar otoka. Izuzetno je to kvalitetan dokument, bogat raznovrsnim podacima. Uvodno, iz Ministarstva se ističe: »Registar otoka na jednom mjestu evidentira svih 1.244 otoka, otočića i hridi u Republici Hrvatskoj klasificiranih po vanjskim karakteristikama, obilježjima i drugim parametrima bitnima za upravljanje, korištenje i čuvanje jedinstvene otočne geografske cjeline«. Uistinu, iz Registra se može mnogo saznati, raznovrsne brojke mnogima mogu korisno poslužiti.
Jedinstvena cjelina
U njemu se navodi i to da na našim otocima, uključujući i poluotok Pelješac, živi 132.756 stanovnika. Podatak je, međutim, iz 2011. godine, iz tadašnjeg popisa stanovništva. A kakvo je stanje deset godina kasnije? Zacijelo to zanima i one koji s otocima nisu čvršće vezani. Ali, ako ništa drugo, mnogi su vezani ljetovanjem na nekom od otoka. Također, u otočnim razgovorima više puta čuo sam da Korčula ima najviše stanovnika, a popis načinjen prije deset godina govori da taj primat pripada Krku – 19.383 stanovnika. I opet isto pitanje: Je li se to promijenilo kroz deset godina? Mogli bismo dalje navoditi brojke od prije deset godina, ali nema potrebe, budući da uskoro pristižu nove.
Razlike u brojkamaPrije petnaestak godina u nas je publiciran znanstveni rad koji se bavio otocima, njihovom površinom, duljinom obalne crte i, što je najvažnije, njihovim brojem u našem dijelu Jadranskog mora. Potrudio sam se i našao ga u osobnoj arhivi. Potpisuju ga Tea Duplančić-Leder, Mendi Čala i Tin Ujević, jasno, ne veliki pjesnik. Svi troje su iz Splita. Njihove brojke se malo, ali ipak razlikuju od Registra otoka. Prema rezultatima njihovog istraživanja, Hrvatska ima 1.246 kopnenih površina okruženih morem, od kojih 79 otoka, 525 otočića te 642 hridi i grebena. Tko je precizniji..? U to ne želim ulaziti! |
Možda će rezultati popisa otkriti i drastičnije promjene, pogubnije za sudbinu nekih otoka. Na primjer, koliko danas imamo nastanjenih otoka? U Registru otoka navodi se 50 trajno nastanjenih, među kojima je pet otočića. Nadalje, spominje se 76 povremeno nastanjenih, gdje se nalazi i sedam hridi. U tom popisu zbunjujuć je jedan podatak iz naše Primorsko-goranske županije. Vjerojatno bi mi promaknuo, da ne poznam činjenično stanje. U povremeno nastanjene svrstan je otočić Košljun, na kojemu sam bio više puta. Onima koji ne znaju, recimo da je to otočić smješten skoro pa unutar otoka. Nalazi se u Puntarskoj dragi, koja se duboko uvukla u krčko kopno, nasuprot mjesta Punat. Na njemu se nalazi samostan u kojemu skoro šest stoljeća borave franjevci. Oni su na Košljunu trajno nastanjeni. Nema ih puno i nema ih uvijek isti broj, ali je njihova nazočnost na otočiću konstantna, ne povremena.
Županijski arhipelag
Mnoge brojke iz Registra otoka popis stanovništva neće promijeniti, neke su stalne, a druge podložne državno- političkom ustrojstvu. Tako saznajemo da u hrvatskom Jadranu imamo 78 otoka, 524 otočića te 642 hridi. Te brojke svrstavaju nas na drugo mjesto među otočjima Sredozemlja. Hrvatska ima, to valjda svi znamo, sedam jadranskih županija. Na pitanje koja ima najviše otoka mnogi bi, siguran sam, pogrešno odgovorili, stavljajući na prvo mjesto Zadarsku ili Šibensko-kninsku županiju. Njih uistinu karakterizira bogato otočje, veliki mamac za nautičare sa svih strana svijeta. Ali one nisu otočjem najbogatije županije.
Primat drži Dubrovačko-neretvanska županija koja ima 305 otoka, otočića i hridi. Šibenska ih ima 259, a Zadarska 242. Pitanje o najsiromašnijem županijskom arhipelagu već je lakše. Ličko -senjska ima 30 komada kopna što je sa svih strana okruženo morem. Uz to, najveći otok – Pag, tek polovicom pripada toj županiji. Primorsko goranska županija ima 149 otoka, otočića i hridi, Istarska 88, a Splitsko-dalmatinska 171.
Od 50 nastanjenih otoka i otočića devet ih se nalazi u Primorsko-goranskoj županiji. Ponovimo, iako bismo morali znati, to su: Krk, Rab, Cres, Lošinj, Ilovik, Unije, Vele i Male Srakane, Susak. Po broju nastanjenih otoka ispred naše županije samo je Zadarska s 18 nastanjenih otoka. Splitska i Dubrovačka imaju ih po osam, Šibenska sedam, Ličko- senjska jedan, preciznije polovicu jednoga, dok Istarska županija nema stalnog stanovništva na otocima.
Popis stanovništva, opet se njemu vraćamo, pouzdano će odgovoriti koja županija ima najviše otočnog stanovništva. Neću pogriješiti ako unaprijed kažem da je to Primorsko- goranska. Čekajmo rezultate popisa, ali nije realno da netko drugi ima više Bodula.
