Na portalu eSavjetovanja, što bismo ga mogli okarakterizirati suvremenim načinom javne rasprave, među prijedlozima mnoštva dokumenata, nedavno su objavljena i dva vezana za ribarstvo. Jedan od njih izravno je vezan za područje naše, Primorsko-goranske županije, preciznije mali akvatorij Kvarnerića. Prvi dokument mogli bismo nazvati općim, odnosi se na ribare s čitave naše obale, to je Pravilnik o obavljanju gospodarskog ribolova na moru okružujućom mrežom plivaricom srdelarom. Drugi je Pravilnik o posebnom režimu upravljanja ribolovom u ribolovnoj zoni E.

Ribari dobro znaju, ostale vrijedi podsjetiti – ribolovna zona E obuhvaća područje unutarnjeg ribolovnog mora, od zapadne obale Istre do Dugog otoka i Vira. U njoj su, između ostalih, Riječki zaljev, Kvarner i Kvarnerić, te nekoliko kanala sjevernog Jadrana. Zanimljivo, u obrazloženju oba dokumenta, predlagatelj – Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva – poziva se na preporuke Opće komisije za ribarstvo na Sredozemlju. Ne znam, valjda se one odnose i na ostale koji ribare na Sredozemlju. Pitanje je koliko ih oni provode, nadasve velike, ribarski jake i u međunarodnim institucijama utjecajne zemlje. Mi smo uglavnom poslušni i često prvi u provedbi takvih preporuka i zaključaka.

Preporuke institucija

U uvodnom članku prijedloga pravilnika za zonu E stoji: »Ovim Pravilnikom se radi održivog upravljanja biološkim bogatstvima propisuje: područje s posebnim režimom upravljanja u dijelu ribolovne zone E; ograničenje obavljanja ribolova u području s posebnim režimom upravljanja; razdoblje primjene ograničenja u obavljanju ribolova. Ovaj Pravilnik usklađen je s Preporukom Opće komisije za ribarstvo Sredozemlja GFCM/48/2025/6 o provedbi režima ribolovnog napora za ključne pridnene stokove u Jadranskom moru (geografska područja GSA 17 i 18) u 2026. godini, koja proizlazi iz Preporuke GFCM/43/2019/5.« Mogu misliti, našim Bodulima, koje će taj pravilnik izravno udariti po glavi, jako je stalo do svih tih preporuka GFCM-a. Baš bih volio znati što znaju o toj organizaciji, jesu li za nju uopće čuli? Čut će onda kada im u glavu udari pitanje: gdje raditi godinu dana? Jer pravilnik, ako se usvoji u predloženom sadržaju, propisuje: »U područjima A i B prikazanim na karti i omeđenim koordinatama kako je navedeno u Prilogu 1. ovoga Pravilnika, zabranjuju se svi oblici gospodarskog ribolova, mali obalni ribolov te sportski i rekreacijski ribolov. U područjima C i D prikazanim na karti i omeđenim koordinatama kako je navedeno u Prilogu 1. ovoga Pravilnika zabranjuje se ribolov pridnenom povlačnom mrežom koćom.« Nadalje stoji da se ograničenja obavljanja ribolova primjenjuju se u razdoblju od 1. travnja 2026. do 31. ožujka 2027. godine. Uistinu, gdje raditi kroz tu dugu godinu?

Ribarstvo otoka Krka već je drastično osakaćeno zabranom rada s mrežama plivaricama u Kvarneriću, nekad velika flota brodova plivaričara praktički je nestala. Neki su prodani, a drugi predani u scraping! Sada bi i svi ostali iz gospodarskog ribolova trebali potražiti nova, udaljena lovišta. I ne samo profesionalni ribari, nego svi koji love, bez obzira na status i alate što ih koriste. Čak i sportski, odnosno rekreacijski ribolovci. »Čudne su neke odluke, takva odredba uistinu nema smisla«, komentira rekreacijski ribolovac iz Krka, koji je mirovinu dočekao u gospodarskom ribolovu. Još dodaje da ga čudi potenciranje potrebe zaštite škampa u tom akvatoriju. »Iz razgovora s ribarima ne bih zaključio da je ugrožen, ističu da love velike škampe!«

Zaštita škampa

Područje A u kojemu se predlaže jednogodišnja zabrana svih oblika ribolova obuhvaća površinu od 150 četvornih kilometara Kvarnerića, u stvarnosti za ribare dragocjeno područje Buke. Druga »no take« zona znatno je manja, 12 četvornih kilometara Rapskog kanala između Raba i Golog otoka. Predložena su i dva »tampon područja«, sjeveroistočno i jugoistočno od zone potpune zabrane u Kvarneriću. U njima se zabranjuje ribolov pridnenom povlačnom mrežom koćom. Predložene mjere prostorno vremenske regulacije ribolova usmjerene su prvenstveno na zaštitu škampa.

O ugruženosti škampa u Jadranu govorilo se, između ostaloga, na sastanku sjevernojadranskih ribara s predstavnicima Uprave ribarstva i znanstvenika iz Institute za oceanografiju i ribarstvo, što je u rujnu prošle godine održan u Rijeci. Tom prilikom rečeno je da je znanost definirala mrijestilišta škampa. U našem dijelu Jadrana to je Jabučka kotlina koja je više godina trajno zaštićena i rezultati su izuzetni. Drugo područje je u Kvarneriću, te je istaknuto da se mora definirati manju zonu potpune zabrane ribolova. Još je naglašeno da je to prvenstveno u interesu samih ribara.

U obrazloženju prijedloga novog pravilnika navodi se da će »regulacija ribolova utjecat na populaciju gospodarskih ribara, malih obalnih ribara te na ribolovce u sportskom i rekreacijskom ribolovu na određeno vrijeme i u određenom području.« Nema sumnje, mnogi će odustati, neće čekati godinu dana. Posebno se to odnosi na profesionalne ribare, treba prebroditi to razdoblje. Istina je, mogu raditi, ali su im lovišta udaljena, a plovila su svakakva, više mala nego velika i prikladna za otežane uvjete rada.

Pozitivne promjene

U stručnom dijelu obrazloženja pravilnika stoji: »Znanstvena procjena stanja demerzalnih stokova u Jadranskom moru predstavljala je osnovu za donošenje Preporuke GFCM/48/2025/6. Po pitanju stoka škampa, znanstvena procjena je pokazala da je populacija škampa u prelovu u području sjeveroistočnog Jadrana te je ukazala na potrebu smanjenja ribolovne smrtnosti. Obzirom da je škamp pridnena vrsta s ograničenim arealom kretanja, ocijenjeno je kako je usmjerena prostorno-vremenska regulacija prikladan pristup. Dodatno, analiza obrazaca mrijesta i migracije ličinki važnih komercijalnih demerzalnih i pelagičnih vrsta u odnosu na oceanografske uvjete ukazala je na postojanje važnog područja za mrijest i rast za, među ostalim, lokalnu populaciju škampa u području kanala sjevernog Jadrana te znanstveni argumenti opravdano usmjeravaju mjere zaštite ka tom području. Uzimajući u obzir dosadašnje znanstvene spoznaje koje govore u prilog tvrdnji da se radi o značajnom mrjestilištu i rastilištu različitih gospodarski važnih vrsta riba i drugih morskih organizama za ovaj dio Jadranskog mora koji kao takav predstavlja područje sa značajnim potencijalom prelijevanja biomase, očekuje se da bi predloženi režim u području obuhvaćenom posebnim režimom prostorno-vremenske regulacije kroz razdoblje od godinu dana trebao rezultirati pozitivnim promjenama i sličnim efektom kakav je zabilježen u Jabučkoj kotlini.«