BLAGO JADRANA

Plavi svijet Branka Šuljića: Neka riba nadživi ribara

Branko Šuljić

Na godišnjoj sjednici Opće komisije za ribarstvo Mediterana predložena je trajna zaštita akvatorija Jabučke kotline. Ona dolazi kao prijedlog EU-a, a izravna je posljedica dogovora hrvatske i talijanske administracije.



U prvom tjednu ovog mjeseca održana je godišnja sjednica Opće komisije za ribarstvo Mediterana (GFCM), organizacije koja okuplja sve države Sredozemlja. Važna institucija u sklopu Europske unije i FAO-a. Nadasve važna za ribarstvo u našem, Jadranskom moru. Ono se i sada našlo u središtu zanimanja. Ali, nije bilo jedina tema. Raspravljalo se puno šire, nije Mediteran baš mali prostor, pa je donesen »iznimno ambiciozan paket mjera koje imaju za cilj unaprijediti stanje stokova te doprinijeti zaštiti bioraznolikosti Mediterana«, navodi se u informaciji našeg resornog Ministarstva poljoprivrede.
Za hrvatske ribare, a posredno i potrošače ribe, najvažnija je tema bila Jabučka kotlina, odnosno ribarenje u tom akvatoriju.


Morski prostor nasred Jadrana izuzetno je zanimljiv našim ribarima, a još više talijanskim. Za koćarenje glavno i najizdašnije lovište. Istina, ne za sve ribare, nego isključivo za one koji imaju velike brodove, sposobne za rad na otvorenom moru, brodove koji mogu podnijeti teže more i velike valove. U tom segmentu ribarske flote, naši prekomorski susjedi neusporedivo su jači. Zato im je Jabučka kotlina životno važna, iako je njezin akvatorij dijelom u našem teritorijalnom moru, a ostalo u gospodarskom pojasu. Znamo, međutim, kakva su pravila EU-a i gdje tko može ribariti.


Više škampa i oslića


Bez obzira na talijansku premoć na moru i neusporedivo jači utjecaj u EU-u, moglo bi se reći da je hrvatska strana na Jabučkoj kotlini pobijedila. Ako se uopće može govoriti o pobjedniku i poraženom tamo gdje su interesi zajednički. Taj je interes lako definirati – uloviti što više ribe!


Jadransko mrijestilište i rastilište



Jabučka kotlina veliki je morski prostor, praktički na sredini Jadranskog mora, oko vulkanske hridi Jabuka. Taj prostor dijelom je u našem teritorijalnom moru, a dijelom u našem gospodarskom pojasu. Znanstvenici i ribari za njega desetljećima tvrde da je glavno jadransko mrijestilište i rastilište škampa i oslića, a u manjoj mjeri i nekih drugih vrsta ribe koje se love pridnenom povlačnom mrežom – koćom.

Akvatorij Jabučke kotline desetljećima je nemilosrdno eksploatiran, posebno od talijanskih ribara. Kroz čitavu godinu danonoćno su povlačili mreže, preoravali dno bolje nego ratari svoje oranice. Ribarili su i žalili se na slabe ulove. U više navrata osobno sam imao priliku slušati njihove žalopojke. Ni naši ribari nisu dizali prepune mreže. Uzalud su negodovali da je to naše more, da nam Talijani kradu ribu. Politika im je uvijek dopuštala ono s čime se ribari nisu slagali. Nije to samo stanje sadašnje, kad smo u EU-u.


I konačno, prije četiri godine, promijenjena je politika. Složili su se znanstvenici s obje strane Jadrana, a hrvatski ribari bili su najglasniji. Dio akvatorija Jabučke kotline proglašen je »područjem s posebnim režimom upravljanja« i u njemu je ograničeno obavljanje ribolova u vremenu od 1. rujna 2017. do 31. kolovoza 2020. godine. Pojam ograničenja u stvarnosti predstavlja zabranu ribolova za većinu alata, osim stanovitih iznimki. Pozitivni rezultati brzo su postali vidljivi. U ribarskim mrežama diže se znatno više škampa i oslića, a oni su najvažniji u koćarskim ulovima. I ne samo da ih je više, nego su i veći, što donosi bolju cijenu na tržištu.


Ne poznaju granice


Na prijedlog naših ribara, opet u dogovoru sa znanstvenicima, za Jabučku kotlinu produžen je takav režim za još godinu dana. Sada Opća komisija za ribarstvo Mediterana predlaže trajnu zaštitu tog područja. Ona dolazi kao prijedlog EU-a, a izravna je posljedica dogovora hrvatske i talijanske administracije. Takav prijedlog dolazi »nakon što je znanstveni monitoring potvrdio da su pozitivni pomaci u smislu brojnosti i strukture populacija ključnih vrsta na ovom području i bolji od očekivanih te da se pozitivni trendovi bilježe i u okolnom području«.


Znanstveni plan praćenja

Zaštita malog dijela mora rezultirala je pozitivnim učincima u okolnim područjima. To je područje u kojem su neke specifične ribolovne aktivnosti zabranjene ili ograničene kako bi se poboljšalo očuvanje specifičnih stokova, staništa i dubokomorskih ekosustava. Zaštićeno područje Jabučke kotline prvo je organizirano sa znanstvenim planom praćenja. Njegove preliminarne rezultate pozdravili su i znanstvenici i ribari. Oni su zajedno radili na njegovoj uspostavi.
Prije zatvaranja, situacija u Jabučkoj kotlini bila je kritična. Ulov škampa se smanjio, a oslić je gotovo nestao. Nakon zatvaranja, ribolov u okolnom području pokazao je vidljiv porast ulova. To je situacija u kojoj svi dobivaju. Morska biološka raznolikost se oporavlja, a ribari imaju koristi od sve obilnijeg i vrijednijeg ulova. Nakon uspješnog pokusa u Jabučkoj kotlini vlade su pristale uspostaviti zaštićena područja s ograničenim ribolovom diljem Jadranskog mora. Zemlje koje graniče s Jadranom nadaju se da će postići slične rezultate uspostavom zaštićenih područja u svojim vodama, objavio je GFCM.

Da, to je ono što mi je davno govorio jedan naš istaknuti znanstvenik, danas umirovljenik u poštovanim godinama. Pamtim njegove riječi. Rekao je da ne možemo govoriti o hrvatskom škampu, ili hrvatskom osliću, nego o jadranskom škampu i osliću. Stanovnici mora, a nadasve ribe, ne poznaju državne granice. Zabrana koćarenja u akvatoriju Jabučke kotline jednako koristi hrvatskim i talijanskim ribarima.


Valjda su to shvatili i Talijani. Njihova razmišljanja dugo su bila na razini »važno je uloviti danas«. Nisu brinuli da nešto moraju ostaviti za sutra, jer opet će povlačiti mrežu istom rutom. Također, moraju misliti i na one koji će ribariti poslije njih. Bit će među njima njihovi sinovi, pa i unuci. Prije tridesetak godina održano je u nas savjetovanje o ribarstvu, a moto mu je bio »neka riba nadživi ribara!« To bi uvijek morali imati na pameti svi ribari ovoga svijeta.