Foto: Reuters
Preko 50 godina znanstvenici bilježe konstantni pad opskrbe dubina Indijskog i Tihog oceana gustom vodom. Sad je taj trend misteriozno prekinut
povezane vijesti
- Znate li koji vjetar zovu grobnicom mornara? To nije bez razloga, a evo i zašto
- Šezdeset je godina otkako su Joža Horvat i mala posada oplovili svijet skromnom jedrilicom: ‘Nevjerojatno je kako je Besa nastala…’
- U plitkoj priobalnoj zoni, u mjestu Žaborić, pronađen mrtav muškarac. Nema indikacija o kaznenom djelu
Još prije desetak godina znanstvenici australske nacionalne znanstvene agencije Commonwealth Scientific and Industrial Research predvođene poznatim oceanografom Steveom Rintoulom utvrdili su da je od 1970. godine s dna oceana nestalo oko 60 posto tako zvane guste vode s dna oceana uz obale Antartike. Gusta voda nastaje hlađenjem vode kojoj se smanjuje volumen i povećava salinitet zbog smrzavanja (led na morskoj površini je čista slatka voda), raste joj težina i ona pada na dno oceana. U tom procesu gusta voda snabdijeva ocean na velikim dubinama s kisikom. Isto tako, guste vode na velikim dubinama su dijelovi morskih struja koje imaju važnu ulogu pohranjivanja topline i CO2, što sugerira da imaju utjecaja na globalnu klimu.
Sad je otkriveno da se nakon 50-ak godina pada količine guste vode na dnu oceana događa suprotan proces u posljednje dvije godine. Otkrili su to znanstvenici sa Sveučilišta u britanskom Southamptonu i agencije Commonwealth Scientific and Industrial Research, predvođeni Alessandrom Silvanom. „Preko 50 godina znanstvenici bilježe konstantni pad opskrbe dubina Indijskog i Tihog oceana gustom vodom. Sad je taj trend misteriozno prekinut od 2018. godine“ – ustvrdio je Silvano u radu objavljenom u časopisu Nature Geoscience prenesenom na Phys.org.
Odgovor bi se možda mogao pronaći u neobičnoj promjeni ustaljenih kretanja vjetrova i struja u Rossovom moru gdje se guste vode stvaraju. Promjene u intenzitetu vjetra i struja povećavaju količinu mora koja se hladi, odnosno smrzava. To pak povećava količinu vode koja postaje gušća i pada na dno oceana.
Iznenađuje činjenica da su pojačani zapadni vjetrovi po mišljenju znanstvenika posljedica ekstremnih klimatskih događaja na velikim udaljenosti kao što je El Nino, metereološka promjena u tropskim krajevima koja se pojavljuje u nepravilnim razmacima od tri i pet godina.
Iznenadna obnova guste vode pokazuje kako su ekstremni klimatski događaji u stanju privremeno preokrenuti dugogodišnje trendove. Očekuje se da će u narednim godinama otapanje polarnih kapa biti nastavljeno što znanstvenici smatraju glavnim uzrokom sve slabijeg stvaranja guste vode. Ostaje za pratiti hoće li jači intervali El Nina u budućnosti dugoročno kompenzirati manjak guste vode važne za život u oceanu i globalnu klimu.
