OPASAN I ATRAKTIVAN SPORT

NAJDUBLJA TOČKA KVARNERA Pogledajte spektakularne fotografije s “Big Bluea” međunarodnog prvenstva u ronjenju na dah kraj Plavnika

Danijela Bauk

Foto Sergej Drechsler

Foto Sergej Drechsler

Imamo svjetski rekord status obje ronilačke federacije, AIDA-a i CMAS-a, i mogu reći da smo kompleksiji od bilo kojeg svjetskog prvenstva. Roni se u četiri discipline i sve su »Constant Weight« – urone bez peraja, s dvije peraje, s monoperajom ili povlačeći se po užetu. Atmosfera je stvarno odlična. Svima nama je bilo jako važno da sve prođe kako treba i baš je lijepo vidjeti fini kolektiv i timski rad, kaže Maričić



Tišina. Oči uprte u more. Petar duboko diše. Tad se začuje sudac, odbrojava i po isteku Petar zaranja. Sudac broji: 20, 30, 50, 60, 80, 90 metara! Svi s uzbuđenjem gledaju u sonor. Tad sudac opet broji: 80, 60, 40, 30… Safety ekipa zaranja i prati Petra do površine. Štoperica pokazuje vrijeme dulje od tri minute. Po izronu opet tišina. Petar znakom pokazuje da je dobro, izgovara »I’m OK«. No i dalje vlada tišina. Tek po isteku nešto više od 30-ak sekundi, nastaje veselje – i u moru, i na brodu.


Petar je Petar Klovar, jedan od ponajboljih mladih hrvatskih ronilaca na dah i svakako netko na koga se računa u budućnosti hrvatskog ronjenja na dah.


Mjesto radnje je kanal Krušija, između Krka i Cresa, točnije Plavnika i Cresa, gdje se nalazi najdublja točka Kvarnera koja seže i dublje od 120 metara.




Povod? Adriatic Depth Trophy 2020, međunarodno natjecanje u ronjenju na dah koje je unatoč »novom normalnom« vremenu uzrokovanom pandemijom ipak uspjelo od 5. do 12. rujna okupiti svjetsku elitu koja je doslovce ronila do dna Kvarnera.


SNIMIO: SERGEJ DRECHSLER


Svjetski rekorderi


Iza ovog natjecanja, velikog izazova u »novo normalno« vrijeme uzrokovano pandemijom, stoji Riječanin Vitomir Maričić kao predsjednik AIDA-e Hrvatska, prvi u svijetu na AIDA-inoj ljestvici ronilaca, višestruki svjetski rekorder i instruktor trener ronjenja na dah.


– COVID nam je puno toga otežao, ali bili smo ustrajani u namjeri da se natjecanje održi. Bilo je toliko »last minute« situacija, otkazivanja sponzora i smještaja, problema s dolaskom natjecatelja zbog crvenih lista i zatvaranja granica. Naime, Adriatic Depth Trophy 2020 nije samo državno prvenstvo Hrvatske, već i Slovenije, Mađarske i Srbije.


Vrhunska ekipa

Cijelo natjecanje prati i vrhunska ekipa liječnika i sudaca. Sve je organizirano na najvišem nivou.
– Natjecatelje pratimo i na sonoru, ali safety tim, i sami odlični ronioci na dah, ih prate na zaronu i izronu. U ronjenju na dah problemi se uglavnom događaju pri izronu, posljednjih 30, 20 metara, a tad ih do površine prati safety. Sudac pak preko konopa osjeća ako se nešto događa ispod te dubine i odmah reagira. Na sreću, na ovom natjecanju nismo imali nikakvih problema jer radi se o iskusnim roniocima. A ona pauza od 30-ak sekundi, između izrona i proglašenja valjanosti rezultata, potrebna je kako natjecatelj ne bi imao slučajno »blackout«. U tom slučaju rezultat nije valjan. To se čini zbog njihove sigurnosti, kako se ne bi preforsirali, objasnio nam je Viktor Ivaniš.

To je jedna u nizu kup utakmica za Adriatic Freediving Trophy, čiji pobjednik ima najviše bodova u bazenskim i dubinskim disciplinama. No, s obzirom na koronavirus, više od pola prijavljenih natjecatelja, a prijave su nam stizale iz cijelog svijeta – iz Francuske, Kolumbije, Kube, Brazila, Maroka, Italije, Njemačke, Paname, Meksika, Grčke, Slovenije, Mađarske, Srbije, Australije i tako dalje, nažalost je moralo otkazati dolazak.


Snimio Sergej Drechsler


No, unatoč svemu zaista smo ponosni jer okupili smo vrhunske ronioce, poput Alexeya Molchanova, najboljeg svjetskog dubinaša, koji je definitivno kandidat za svjetski rekord gdje god se pojavi. Tu je i Francuz Thibault Guignes, vjerojatno najbolji ronilac prošle godine. I ženska konkurencija je jaka, za žensku titulu u nemirnom moru Kvarnera između ostalih bore se i aktualna svjetska prvakinja Fatima Korok i bivša svjetska rekorderka Sahika Ercumen, kaže Vitomir koji ne samo da organizira natjecanje, već i sam »lovi« rekorde.


Težak zalogaj


Dubinska natjecanja u ronjenju na dah su izuzetno težak zalogaj.


– Posebice ovog ranga, kad imamo svjetski rekord status obje ronilačke federacije, AIDA-e i CMAS-a, i mogu reći da smo kompleksiji od bilo kojeg svjetskog prvenstva unatrag par godina. Roni se u četiri discipline i sve su »Constant Weight«, odnosno uroni s konstantnim opterećenjem i pritom nije važno s kakvim se utegom ide, to je stvar osobnog izbora, važno je da se s utezima s kojima se zaranja i izroni, odnosno nema opcije otpuštanja utega.


Medicinska i znanstvena istraživanja od velike koristi

Unutar ovog natjecanja provodi se i niz medicinskih znanstvenih istraživanja. Projekt »Utjecaj rekurentne hipoksije na endokrini i kardiorespiratorni sustav« Thalassotherapije Opatija i Katedre za sportsku i rehabilitacijsku medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci objedinjava stručnu i znanstvenu izvrsnost zahvaljujući timu liječnika i znanstvenika koji sjajno surađuje. Doc. Tamara Turk Wensveen, endokrinolog, bavi se istraživanjem suprafiziološke aktivacije nadbubrežne žlijezde i štitnjače u ekstremnim uvjetima, prof. Viktor Peršić, doc. Dijana Travica Samsa i Viktor Ivaniš, kardiolozi iz Thalassotherapije Opatija, provode niz funkcionalnih testiranja kardiovaskularnog sustava, dok doc. Igor Barković, pulmolog iz KBC-a Rijeka i voditelj Centra za istraživanja i edukaciju u podvodnoj, hiperbaričnoj i pomorskoj medicini ispituje pletizmografski promjene volumena pluća. Prof. Felix Wensveen, imunolog s Medicinskog fakulteta Rijeka, bavi se istraživanjem promjena funkcionalnosti imunoloških stanica nakon izlaganja organizma ekstremnim uvjetima.
– Ronjenje na dah, iako spada u ekstremne sportove, vrlo je interesantno područje za klinička istraživanja, a rezultate, odnosno informacije koje prikupljamo u sklopu ovog projekta, mogu biti od velike koristi ne samo sportašima, već i ljudima kojima imaju kardiorespiratorne bolesti ili bolesti endokrinog sustava, ističe Tamara Turk Wensveen.

Unutar toga, imamo četiri osnovne dubinske discipline – urone bez peraja, s dvije peraje, s monoperajom ili povlačeći se po užetu. Atmosfera je stvarno odlična, prijateljska. A naši domaći natjecatelji su istovremeno i volonteri, imaju važnu ulogu u organizaciji. Svima nama je bilo jako važno da sve prođe kako treba i baš je lijepo vidjeti fini kolektiv i timski rad, kaže Maričić.


Petar Klovar i Vitomir Maričić Snimio Sergej Drechsler


Iza Vitomira Maričića vrhunski su rezultati, roneći je obišao svijet i sudjelovao na brojnim natjecanjima, već je dvije godine predsjednik AIDA-e Hrvatska i konstanto radi na edukaciji i promociji ronjenja na dah.


– Nesretnim stjecajem okolnosti, ronjenje na dah kod nas nije toliko popularno, iako Hrvatska ima izuzetno uspješnu reprezentaciju s brojnim svjetskim prvacima i rekorderima, jedna smo od ronilačkih velesila i za to se jako dobro zna izvan hrvatskih granica. Sudjelovao sam na brojnim natjecanjima, seminarima i konferencijama vezanim za ronjenje na dah, i to je vani jedna sasvim druga priča. Vani je, posebice u Italiji i Francuskoj, to jako popularno, njima je to jedan od nacionalnih sportova, da ne pričamo o Rusiji i Aziji.


U svijetu svake godine raste rekreativno ronjenje, sve me više ronilačkih klubova na boce angažira jer vide da ljudi dolaze i traže edukaciju za ronjenje na dah. Suprotno uvriježenom mišljenju da su potrebne određene fizičke predispozicije, to po mom mišljenju nije tako. Ronjenje na dah je izuzetno mentalna disciplina, već s osnovnim znanjem ljudi na tečajevima vrlo brzo mogu držati dah i više od dvije, tri minute, neki čak i više, roniti na 15-20 metara ili preroniti cijeli bazen. To postaje »drive«, motivacija za dalje, kaže Vitomir.


Puno posla


Petar Klovar s početka priče prošlogodišnji je dobitnik nagrade za debitanta godine AIDA-e Hrvatska, krovne organizacije za natjecanja, promociju i edukaciju ovog sporta. Bivši plivač, ronjenjem na dah počeo se baviti prije tri godine i već niže odlične rezultate. Natjecateljsku aktivnost realizira kroz Ronilački klub Ocean iz Rijeke u kojem je moguće trenirati i napredovati u ovom zanimljivom sportu.


Priprema za uron – Thibault Guignes
Snimio Sergej Drechsler


– Bio je to super zaron, 90 metara. More je lijepo, ljudi su super. Probat ću na 100 metara, to je taman na granici mojih mogućnosti. U ronjenju na dah sam tri godine, nešto sam naučio, ali imam još puno posla pred sobom. Nemam posebnu tehniku, jednostavno se »isključim«, u potpunosti se koncentriram na zaron. I tijekom zarona sam »isključen« od vanjskih podržaja, uživam i fokusiran sam na vrijeme i dubinu na kojoj se nalazim, kaže Petar.


Na Adriatic Depth Trophy 2020, baš kao i Maričić, sudjeluje i kao natjecatelj, ali pomaže i u organizaciji.
– Ma dobro je da smo na kraju uspjeli održati natjecanje. Da je sve bilo kako smo planirali prije pandemije, bilo bi ovo iznimno jako natjecanje, jače od nekih svjetskih i europskih prvenstava, zaključuje Klovar.


Snimio Sergej Drechsler


Thibault Guignes, francuski reprezentativac i lanjski najuspješniji svjetski dubinski ronilac, jedan je od onih zbog kojih se može posebno istaknuti da je Adriatic Depth Trophy okupio svjetsku elitu. Došao je ne samo zbog natjecanja, već i kao podrška. A doći s Filipina u Hrvatsku u današnje vrijeme bilo je sve samo ne jednostavno.


– Na putu s Filipina u Francusku nažalost sam pokupio COVID-19, pa sam neko vrijeme u Francuskoj boravio u karanteni, no nasreću sve je dobro završilo. Ovdje je odlično, ekipa je sjajna, organizacija je na svjetskom nivou, sve ide jako glatko. Odličan je medicinski te safety tim, to je važno za svakog natjecatelja jer kad osjeća da je u tom kontekstu u sigurnim rukama, može se u potpunosti koncentrirati na zaron i dati najbolje od sebe, kratko nam je komentirao Guignes.