BIOLOGIJA GLAVONOŽACA

Lignje mogu dostići ubrzanje od čak 40 km na sat. Nikad nije utvrđeno razlikuju li boje ili ne

Boris Bulić

Oči su kod lignje smještene u udubljenju hrskavičave opne glave i zahvaljujući njihovoj veličini i položaju lignja ima vidno polje koje pokriva gotovo punih 360°. Zanimljivo je da oči liganja imaju istu strukturu kao i oči kralježnjaka s tim da su osjetljive i na polarizaciju svjetla.



Lignja je naš najpoznatiji glavonožac. Za tri godine, što je maksimum u njenom životu, lignja može narasti metar u dužinu i težiti tri kilograma. Karakteristične je glavonožne građe pri čemu je glava od plašta jasno odvojena vratnim suženjem. Na stražnjem dijelu stožasto-vretenastog hidrodinamičnog tijela bočno su smještene dvije izduljene trokutaste peraje duge 2/3 duljine tijela, pomoću kojih se valovitim pokretima može sporo kretati. Kod brzog plivanja te su peraje priljubljene uz tijelo na način da obavijaju plašt.


Na glavi se ističu krupne oči koje bočno gledano imaju skoro polukuglastu formu. Smještene su u udubljenju hrskavičave opne glave i zahvaljujući njihovoj veličini i položaju lignja ima vidno polje koje pokriva gotovo punih 360°. Zanimljivo je da oči liganja imaju istu strukturu kao i oči kralježnjaka s tim da su osjetljive i na polarizaciju svjetla. Uz to su prekrivene i opnom koja je osjetljiva na vibracije.





Posebno je zanimljiva pretpostavka oko koje se znanstvenici još uvijek nisu složili, da glavonošci, pa tako i lignja, zapravo ne razlikuju boje. U mimikriji se koriste stanicama koje reflektiraju svjetlo iz okoline. Dokaz o razlikovanju boja potvrđen je samo kod svjetleće lignje (Watasenia scintillans, Berry, 1911.) koja živi u Japanskom moru.


A između očiju i vratnog suženja, u obliku malih papila, nalaze se njušni organi ispunjeni osjetljivim kemoreceptorima pomoću kojih lignja s lakoćom detektira i vrlo niske koncentracije mirisa.



S donje strane glave, paralelno s uzdužnom osi tijela, u posebnom udubljenju, tzv. lijevčanom žlijebu, smješten je lijevak – stožasta cijev, šira u stražnjem, a uža u prednjem dijelu. Mada dinamika plašta i lijevka lignjama služi prvenstveno za disanje, lignje mogu naizmjeničnim kontrakcijama kosih i prstenastih mišića u plaštu usisati more u nutrinu plašta te ga snažnim potiskivanjem istisnuti kroz lijevak. Na taj način, po principu akcije i reakcije, mogu postići ubrzanje i do 40 kilometara na sat. Ta je brzina sasvim dostatna za prebacivanje preko osrednje barke, što se i dogodi s vremena na vrijeme, a što ribare uvijek iznenadi. Zahvaljujući pokretljivosti lijevka lignja lako mijenja smjer, a isto se tako s lakoćom, gotovo u mjestu, može zaustaviti.