Pridneni parangali za landovinu, su konstrukcijski gledano, od svih parangala najgrublje izvedbe.

Budući da su namijenjeni lovu velikih raža, golubova, pasa, mačaka,velikih rumbošvoja i ostalih veličinom sličnih riba koje se u principu drže dna, osnova se najčešće radi od konopca čija debljina nikada nije ispod 2 milimetra.

Zbog velikih dubina na kojima ovi parangali love, a u skladu s tim i velikog opterećenja kojima su pri podizanju izloženi, mnogi ribari umjesto poliamidne osnove koriste mekane, ali znatno nosivije sajle.

Prame promjera oko 1 milimetar duge su od 1,5 do 2 metra, rijetko kada duže, a međusobno su udaljene uglavnom oko 4 metra. Rijetko su kada s osnovom čvrsto spojene, već se uglavnom spajaju tek tijekom polaganja preko posebno konstruiranih kopči.

Zbog vrste i veličine lovine, vrlo se često umjesto najlonskog monofila za prame koriste sajle adekvatne nosivosti.

Širina luka udica koje se koriste u lovu s ovim parangalima kreće se od 20 do 35 milimetara. U posljednje je vrijeme sve češće korišten circle oblik udica, koji je temeljno namijenjen samoubadanju te je kao takav zapravo savršen za lov ovakvim parangalima.

Pridneni parangali za landovinu se najčešće polažu na otvorenom moru, u kulfu, na dubinama od 200 pa sve do 500 metara dubine, na pjeskovito-muljevitim dnima. U moru uglavnom ostaju tek nekoliko sati, no isto ih tako mnogi ribari ostavljaju i preko cijele noći nadajući se na taj način bogatijem ulovu. No taj im plan često poremeti šmega, mali račići razlagači, koji su u kratkom vremenu u stanju potpuno oglodati ulovljenu ribu ostavljajući na udici doslovno kost i kožu.

Budući da su u pitanju parangali koji se dugo spuštaju i dugo podižu, broj udica nikada nije manji od 100, dok kod profesionalnih ribara taj broj katkad prelazi i 1000 udica, pri čemu se, naravno, radi o više međusobno spojenih parangala.

U skladu sa svim navedenim, ovi se parangali ne podižu rukama već pomoću strojeva, među kojima su vitla nezamjenjiva.