Danas je poznato oko 11 000 izumrlih vrsta, dok se broj živih, recentnih vrsta glavonožaca procjenjuje na 1000 do 1200, s tim da se nove vrste još uvijek otkrivaju. A trenutno u našem moru žive 42 vrste glavonožaca…
povezane vijesti
Prvi su se glavonošci pojavili početkom kambrija što je bilo prije više od 570 milijuna godina. Koliko je uspješno takav oblik života prilagođen životnim uvjetima kakvi vladaju u moru svjedoče i danas živući nautilusi, četveroškržnjaci (Tetrabranchiata) koji nastanjuju oceanska prostranstva, a koji se od onog vremena do danas nisu gotovo uopće mijenjali.
U idućih nekoliko stotina milijuna godina glavonošci u svom razvojnom putu postaju najbrojnija bića u moru. Početkom mezozoika, u devonu, uz podrazred amonita (Ammonoidea), također četveroškržnjaka, pojavljuju se i belemniti (Belemnoidea), pa zajedno vladaju morima sve do kraja mezozoika.
Paralelno s postepenim, ali neizbježnim izumiranjem ova dva podrazreda, pramora osvajaju dvoškržnjaci (Dibranchiata) sa svoja dva reda – deseterokračnjacima (Decapoda) u trijasu, te osmerokračnjacima (Octopoda) u razdoblju krede kada amoniti i belemniti u potpunosti izumiru. U mezozoiku dvoškržnjaci doživljavaju svoj najviši uspon, da bi tijekom tercijara njihov broj postepeno počeo opadati.
Danas je poznato oko 11 000 izumrlih vrsta, dok se broj živih, recentnih vrsta glavonožaca procjenjuje na 1000 do 1200, s tim da se nove vrste još uvijek otkrivaju.
U našem moru žive 42 vrste glavonožaca od kojih 11 vrsta hobotnica, 16 vrsta sipa i sipica te 15 vrsta liganja, lignjica i lignjuna. Naravno, veći je dio tih glavonožaca poznat tek znanstvenicima, dok su neke vrste usto i vrlo rijetke.
Najpoznatiji glavonošci iz reda osmerokračnjaka su hobotnica (Octopus vulgaris, Cuvier, 1797) i mušun (Eledone moschata, Lamarck, 1799), a iz reda deseterokračnjaka sipa (Sepia officinalis, Linnaeus, 1758) i lignja (Loligo vulgaris, Lamarck, 1798) koja je najviše na meti naših ribara.
