glavonošci

BIOLOGIJA GLAVONOŽACA

Jeste li znali da su glavonošci isključivo morske životinje i da ih u slatkim vodama uopće nema?

Svi su jadranski glavonošci predatori i mesožderi (karnivori). Svoj plijen napadaju u svim slojevima mora. Sipe čekaju u pijesku, mušuni i hobotnice u pukotinama stijena, dok lignje u svim slojevima mora love u pokretu, a što ribolovci itekako vješto koriste.

MRKI MUZGAVAC

Jeste li znali da muzgavac može narasti do gotovo 1,5 kilograma težine, ali da ne živi duže od dvije godine?

Mrki muzgavac nastanjuje uglavnom ilovasto pjeskovito i ljušturasto dno, ali i potpuno muljevito, dok je na kamenitom dnu znatno rjeđi. Ako je dno kombinirano od pijeska, šljunka i krupnijeg kamenja mrki muzgavac će rado iskopati rupu pod kamenom i zavući se u nju. Na njegovu žalost, ostatke kopanja ne zna kamuflirati, pa ga svježe izbacani šljunak i pijesak već izdaleka odaju.

HOBOTNICA

Znate li kod hobotnica razlikovati mužjaka od ženke? A jeste li znali da je ugriz hobotnice otrovan?

Priča o otrovu kojim hobotnica usmrćuje rakove nije bajka već znanstveno potvrđena činjenica. Hobotnica ima tri slinske žlijezde. Kod ugriza se slina, odnosno koja sadrži dva toksina, α i β – cephalotoxin, izbacuje pod pritiskom. Oba su toksina smrtonosna za rakove, tako da rakovi već u prvih nekoliko minuta nakon ugriza budu potpuno paralizirani.

POVIJEST GLAVONOŽACA

Jeste li znali da u našem moru žive 42 vrste glavonožaca?

Danas je poznato oko 11 000 izumrlih vrsta, dok se broj živih, recentnih vrsta glavonožaca procjenjuje na 1000 do 1200, s tim da se nove vrste još uvijek otkrivaju. A trenutno u našem moru žive 42 vrste glavonožaca…