Pic je samotar, no ponekad ga možemo vidjeti i u paru. Na brakovima se često zna okupljati u veća jata, pa je tako davne 1956. godine zabilježen nesvakidašnji ulov kaštelanskih ribara koji su na brakovima u neposrednoj blizini Splita u tri navrata plivaricama ulovili oko 3000 kilograma ove ribe.
povezane vijesti
Pic (Diplodus puntazzo, Cetti, 1777) pripada obitelji ljuskavki (Sparidae). Naraste do 60 centimetara dužine i 2,5 kilograma težine, no srednja lovna težina mu je tek 0,15 kilograma. Može doživjeti i preko 20 godina. Ima snažno, ovalno, bočno stisnuto tijelo. Čeoni greben se strmo spušta prema šiljatim ustima iz kojih prema naprijed vire istureni sjekutići po kojima je i dobio ime. A šiljac, karoc, špic, kopac, pokućar, prekuranac i orišac su samo neka od brojnih narodnih naziva koji prate ovu ribu.
Pic ima dobro razvijene peraje, posebno repnu, crno obrubljenu. Cijelo tijelo mu je kao i u svih ljuskavki pokriveno ljuskama a bočna crta vidljiva cijelom dužinom. Po hrptu je tamnosrebrnosive boje koja prema trbušnoj strani prelazi u svijetlosrebrnobijelu.
Krasi ga devet do jedanaest crnkastih, uspravnih, prema trbuhu konusno stisnutih pruga od kojih je posljednja najšira i čini sedlo na korijenu repa. Ponekad se može uočiti i nekoliko zlatastih prugica koje se pružaju uzdužno. Kod starijih primjeraka su sve te pruge nešto blijeđe.
Pic pripada zajednici bentosa. Mada ga susrećemo po svim terenima i uzduž cijele obale, pravo stanište su mu hridinasta kamenita dna obrasla cistozirom. No isto tako nije rijedak ni u lučkim vodama, a ni u pjeskovitim uvalama obraslim posidonijom. Najčešće se zadržava od 5 do 20, ali zalazi i do 100 metara dubine. Sigurnost traži u procijepima kamenja ili među algama. Brojniji je u vanjskom otočnom nizu i u plićim međuotočkim kanalima.
Spolno je zreo s dosegnutih 22 centimetra dužine. Mrijesti se od sredine ljeta pa sve do kraja studenog. Stalni je hermafrodit, što znači da uvijek ima i muške i ženske spolne stanice. Ponekad se dogodi da pic nakon postizanja prve spolne zrelosti kratko vrijeme bude dominantni mužjak, a nakon toga ženka. Samotar je, no ponekad ga možemo vidjeti i u paru. Na brakovima se često zna okupljati u veća jata, pa je tako 1956. godine zabilježen nesvakidašnji ulov kaštelanskih ribara koji su na brakovima u neposrednoj blizini Splita u tri navrata plivaricama ulovili oko 3000 kilograma ove ribe. Inače ga privredni ribolovci najviše ulove ludrom, ostima pod sviću i vršama.
U sportskom ribolovu se lovi udičarskim priborom – postavom na dnu, sa ili bez olovnog opterećenja, te plovkom.
