Komisija je istaknula da je za mjere hitne pomoći dostupno oko 760 milijuna eura. RIječ je o novcu koji je pripremljen za krizne situacije do 2027. godine i sada se može iskoristiti.


Države članice same će odlučiti u kojem će opsegu pružiti potporu ribarima i odgovorne su za provedbu mjera.




Prema pojašnjenju Komisije, sukobi na Bliskom istoku doveli su do rasta cijena energije i sirovina, što je znatno povećalo operativne troškove i smanjilo prihod u sektoru ribarstva i akvakulture u EU-u.


Ribarima, prerađivačima i trgovcima bit će dostupna financijska naknada za izgubljene prihode i pokrivanje dodatnih troškova koje su donijeli trenutni poremećaji na tržištu, među ostalim i zbog viših cijena energije.


Pomoć je dostupna i za poduzeća koja privremeno skladište proizvode kako bi se cijene na tržištu stabilizirale.


Mjera se primjenjuje retroaktivno od 28. veljače i obuhvaća rashode nastale do kraja ove godine.


Ribari će moći računati i na vremenski ograničenu državnu potporu. Detalji su još u fazi usuglašavanja.


Zbog smanjene profitabilnosti dio ribarske flote EU-a već je obustavio rad.


Poskupljenje dizela zbog poremećaja u opskrbi kroz Hormuški tjesnac zadalo je težak udarac ribarskom sektoru i u pojedinim članicama EU-a velik dio flote odlučio je ostati u luci.


Do početka rata 28. veljače tjedni računi za gorivo kretali su se između 12.000 i 13.000 eura, a sada su se popeli na oko 30.000 eura, što je približno jednako vrijednosti ulova u ovom dijelu godine te ne ostavlja prostor za isplatu plaća posadi, objasnio je glasnogovornik udruge nizozemskih ribara Durk van Tuinen..


Predstavnici sektora upozoravaju i da bi se posljedice mogle preliti na potrošače, budući da su cijene ribe već počele rasti, dok bi dio restorana mogao smanjiti ponudu ili u potpunosti odustati od nabave.