RIJEKA – Najveća hrvatska nautička tvrtka Adriatic Croatia International Club (ACI) lani je ostvarila oko 180 milijuna kuna prihoda, što je za oko 53 milijuna kuna manje nego 2019. Pri tome su u koronakrizom obilježenoj 2020. godinu završili s neto dobiti od 194 tisuće kuna.

– Možemo reći da smo više nego zadovoljni ostvarenim poslovnim rezultatima, s obzirom na okolnosti u kojima su se našli gospodarstvo i turizam u protekloj godini. Smatramo kako su ostvareni rezultati u prvom redu posljedica očuvanja partnerskih odnosa s ključnim poslovnim partnerima, zatim smanjenja rashodovne strane, a sve to uz zadržavanje svih materijalnih prava zaposlenika ACI-ja. Vjerujemo kako su naši zaposlenici te poslovni partneri ključna snaga tvrtke, koju ćemo nastojati zaštititi i u idućem razdoblju, poručio je u priopćenju predsjednik Uprave ACI-ja Kristijan Pavić, dodajući kako su lani uspješno završene ranije preuzete obveze i pokrenute investicije, u što je uloženo ukupno 47,5 milijuna kuna. U ovom su trenutku, pak, fokusirani na produljenje rokova trajanja koncesija.

Koncesijski ugovori

– Smatramo nužnim osigurati preduvjete za dugoročnu budućnost društva koja je sada limitirana koncesijskim ugovorima od kojih većina istječe 2030., ukazao je Pavić.

U ACI-ju ističu kako su lani očuvali sva radna mjesta, bez potrebe za zadiranjem u plaće i materijalna prava zaposlenika. Uz to, tvrtka je pomogla 200-tinjak poslovnih partnera te im tako omogućila kontinuitet poslovanja.

Društvo je zabilježilo pad fizičkih pokazatelja od 72 tisuće brod-dana, što čini 5 posto manje brod-dana u odnosu na prethodnu godinu.

Najveći pad se bilježi kod dnevnog veza, i to za 40 posto. Na mjesečnom vezu također je zabilježeno smanjenje od 18 posto, dok je kod godišnjeg veza pad ipak znatno manji, tek jedan posto. Samim time najveći gubitak prihoda od prodaje je zabilježen kod usluga dnevnog veza od kojeg su prihodi pali za 32,2 milijuna kuna ili 49 posto. Uzrok tome su bila ograničenja kretanja u prvom kvartalu te nastavak širenja epidemije u drugom i trećem kvartalu prošle godine. Nastavno na smanjeni broj gostiju u marinama, zabilježen je i pad ostalih nautičkih usluga koje se nude u marinama, poput usluga travel lifta i dizalica, korištenja parkirališta, kao i apartmana u marini Cres i to za ukupno 1,7 milijuna kuna ili 14 posto.

Kapitalna ulaganja

Najveći pad prihoda imale su ACI marine Dubrovnik, Palmižana, Split, Korčula i Trogir, dakle marine južnog Jadrana, iako je ona dubrovačka s oko 21,7 milijuna kuna prihoda ostala na prvom mjestu po visini prihoda. Na drugom je mjestu ACI marina Split s oko 19 milijuna kuna prihoda, dok su na trećem i četvrtom mjestu s 12,9 i 12,7 milijuna kuna ACI marine Opatija i Cres. Opatijska ACI marina lani je tako imala pad od tek 4 posto, a ona na Cresu od 7 posto u odnosu na 2019. Što se tiče ostalih ACI-jevih marina na Kvarneru, ACI marina Supetarska Draga je s oko 5 milijuna kuna prihoda imala pad od 11 posto, dok je ACI marina Rab s ostvarenih oko 2 milijuna kuna prihoda ostvarila pad od 35 posto.

Što se tiče planova za ovu godinu, u ACI-ju navode kako ove godine planiraju rast prihoda u odnosu na lani i za nekih 30-ak milijuna kuna, a očekuju i povećanje dobiti s lanjskih 194 tisuće na 15 milijuna kuna. Za usporedbu, pretkriznu 2019. su završili s oko 32 milijuna kuna dobiti. Inače, ova tvrtka koja upravlja s 22 marine diljem Jadrana i preko 5.800 vezova, tijekom 2021. planira kapitalna ulaganja u iznosu 88 milijuna kuna.