Povoljne uvjete kupovanja u susjednoj zemlji najbolje su koristili potrošači u Istri/Primorju, te zatim u Slavoniji i sjevernoj Hrvatskoj
ZAGREB – Odlazak hrvatskih građana u kupnju preko granice i dalje je na razini od oko 15 posto kućanstava koja odlaze u nabavke u susjedne zemlje, pokazalo je istraživanje GfK Hrvatske provedeno u ožujku.
Početkom ove godine najviše su u drugim/susjednim zemljama kupovali odjeću i obuću (65 posto), bezalkoholna pića, meso i mesne prerađevine (po oko 42 posto), mliječne proizvode, sredstva za pranje/čišćenje u kućanstvu (po oko 39 posto), proizvode osobne higijene, kavu, cigarete (po oko 32 posto), alkohol (25 posto).
Dok je na globalnoj razini, za zemlju u cjelini, broj kućanstava koja idu u kupnju u inozemstvu ostao približno na istoj razini kao i u valu snimanja prije božićnih i novogodišnjih kupovina na kraju prošle godine, na početku ove godine došlo je do nekih pomaka unutar pojedinih regija.
Povoljne uvjete kupovanja u susjednoj zemlji najbolje su koristili potrošači u Istri/Primorju, te zatim u Slavoniji i sjevernoj Hrvatskoj, napominju iz GfK.Tako u kupovinu preko granice najviše idu stanovnici Istre, Primorja i Gorskog kotara, 37 posto tamošnjih kućanstava u zadnja je dva mjeseca kupovalo u inozemstvu. U sjevernoj Hrvatskoj 19 posto kućanstava bilo je u kupovini u izvan granica zemlje te 18 posto njih iz Slavonije.
Najmanje pak u kupovinu u susjedne zemlje idu kućanstva iz Like, Korduna i Banije, njih 7 posto, iz Dalmacije 8 posto, a iz Zagreba s okolicom 9 posto.Kućanstva s niskim primanjima očito ne mogu iskoristiti prednost blizine granice, dok ona s višim ukupnim prosječnim primanjima to bolje koriste, navode iz GfK.Podaci pokazuju da relativno najviše u kupovinu u inozemstvo idu kućanstva, njih 29 posto, s prosječnim mjesečnim primanjima većim od 11.000 kuna.
Od onih sa mjesečnim primanjima od 8.001 do 11.000 kuna u kupovinu preko granice ide ih 20 posto, 16 posto sa primanjima od 5.501 do 8.000 kuna, te 14 posto sa prosječnim mjesečnim primanjima od 3.501 do 5.500 kuna.Istodobno svega 1 posto kućanstava sa mjesečnim primanjima do 1.800 kuna ide u kupnju izvan zemlje, te njih 11 posto sa primanjima od 1.801 do 3.500 kuna.
