Osnovna ideja koja stoji iza vrtlarenja po mjesečevom kalendaru jest da mjesečevi ciklusi utječu na rast biljaka. Ljudi su vrtlarili u skladu s mjesečevim fazama od kada su uopće počeli sijati i saditi biljke. Ali, kako je moguće da jedna kamena gromada udaljena gotovo 322.000 km utječe na rast vegetacije na Zemlji? Jednako kao što mjesečeva gravitacijska sila utječe na plimu i oseku, ona utječe i na količinu vlage u tlu. Zbog toga se smatra da će sjemenje upiti više vlage u vrijeme punog i mladog Mjeseca, kada gravitacijska sila privuče više vlage prema površini tla. To će uzrokovati bujanje sjemena i bolji ishod pri njegovom nicanju i ukorijenjivanju.

Vrtlarenje po mjesečevim fazama uzima u obzir dva perioda lunarnog ciklusa: vrijeme između novog i punog Mjeseca, odnosno njegov rast i vrijeme između punog Mjeseca i njegovog opadanja. Smatra se da je neke biljke najbolje saditi u vrijeme mjesečevog rasta, a druge u vrijeme njegovog opadanja.

Premda je praksa sadnje po mjesečevim mijenama stara koliko i poljodjelstvo to je, u osnovi, kompleksna umjetnost. Evo kako mjesečeve mijene utječu na rast biljaka.

Tijekom lunarnog ciklusa od 29½ – dana, Mjesec prolazi kroz četiri osnovne faze. Novi, puni i faze od po dvije četvrtine, prve i zadnje. Tijekom polovine svog ciklusa od novog do punog Mjeseca, on raste. Zatim, nakon punog, Mjesec počinje opadati, odnosno smanjivati se.
Svi usjevi koji rastu iznad zemlje trebali bi se sijati i saditi u vrijeme rastućeg Mjeseca. U vrijeme mladog Mjeseca je najbolje vrijeme za presađivanje biljaka. Lukovičasto cvijeće, perene i povrće, koje raste ispod zemlje (luk, mrkva, krumpir…) treba saditi u vrijeme opadajućeg Mjeseca, dakle od vremena kada se pun Mjesec počinje smanjivati, pa sve do novog ili mladog Mjeseca.

Jednom od novijih studija otkriveno je da su lokalne plime uzrokovane gravitacijom dovoljne da utječu na ciklično ponašanje organizama, čak i pri izostanku drugih ritmičkih utjecaja kao što su svjetlo i temperatura. Postoji čvrsta veza između ritmova aktivnosti kod svih organizama, uključujući biljke i životinje, i gravitacijskih plima koje stvaraju orbite Sunce- Zemlja- Mjesec.

Novija studija se usredotočila na ovaj znanstveni fenomen. Predvođena profesorom Cristianom de Mello Gallep, na University of Campinas (UNICAMP) u državi São Paulo, u Brazilu, i Danielom Robertom na University of Bristol u Velikoj Britaniji, nedavno je objavljena u Journal of Experimental Botany.

Gallep je rekao da sve tvari na Zemlji, bez obzira jesu li žive ili nežive, osjećaju učinke sila gravitacije Sunca i Mjeseca u obliku plima te dodao da periodične oscilacije predstavljaju dvodnevni ciklus i modulirane su mjesečno i godišnje pomicanjem Sunca i Mjeseca. Plime uzrokovane gravitacijom potentna su sila koja je oduvijek oblikovala ritmičke aktivnosti organizama i svi su oni evoluirali u tom kontekstu, objasnio je Gallep.

Ritmički obrasci koje pokazuju organizmi opće su poznati i dobro proučeni. Oni obuhvaćaju cirkadijalne ritmove, povezane s ciklusima dana i noći, svjetla i tame. No, čak i kada su ti ciklusi u laboratorijskim uvjetima isključeni, određeni ritmički obrasci su ostali. Gallep kaže kako vodeni organizmi prilagođavaju svoje ponašanje plimi i oseki, odnosno utjecaju Sunca i Mjeseca, čak i kada su u laboratorijskim uvjetima potpuno isključeni od vanjskog utjecaja. Uočeno je da učinci kombinirane gravitacije Sunca i Mjeseca mogu čak utjecati na pomjeranje tektonskih ploča.

Studija je potvrdila da gravitacijski valovi ne utječu samo na najjednostavnije organizme. Uočili su da se čak i u ljudi, zatvorenih u tamnim prostorijama, razvijaju ciklične fluktuacije koje traju od 24.4 do 24.8 sati, u harmoniji s lunarnim ciklusom. On upravlja stanjem sna i budnosti, hranjenjem i drugim metaboličkim funkcijama.

Što je novi Mjesec? Suprotnost od punog Mjeseca. Za vrijeme punog Mjeseca vidimo onu njegovu stranu koju osvjetljava Sunce. U vrijeme novog, odnosno početka mladog Mjeseca, mi vidimo onu njegovu stranu koju Sunce ne obasjava, te je stoga ovaj satelit crn. U to vrijeme Mjesec je poravnan sa Suncem tako da su Zemlja i Sunce na suprotnim stranama od Mjeseca. (Kada Mjesec potpuno zakloni Sunce, vidimo pomrčinu Sunca).

Novi Mjesec označava početak novog lunarnog ciklusa, što se događa svakih 29.5 dana, koliko je potrebno da obiđe Zemlju, i ne može se vidjeti golim okom.

Sama riječ za mjesec potječe od latinskog metri, što označava mjerenje, a riječ mensis, označava mjesec. Mjesec je dobio svoj naziv tako što je korišten za mjerenje mjeseci.

Novi Mjesec usko se povezuje s vrtlarenjem po mjesečevom kalendaru. Po tom kalendaru, sve biljke koje donose plodove iznad tla treba sijati i saditi u vrijeme od novog, mladog Mjeseca do punog Mjeseca. I planiranje mnogih blagdana je zasnovano na lunarnom kalendaru. Primjerice dan proslave Uskrsa ovisi o mjesečevoj mijeni. U mnogim je kulturama vrijeme za razne ceremonije prilagođavano tako da se poklapa s početkom nove mjesečeve faze. Kod Muslimana se kraj posta u mjesecu Ramadanu također prilagođava početku novog, mladog Mjeseca.

Što je crni Mjesec? To nije astronomski termin, već označava vrijeme kada Mjesec ne vidimo, odnosno vidimo njegovu tamnu stranu, vrijeme kada je novi Mjesec tek u nastanku i mi ga ne možemo vidjeti. Ali kombinirane gravitacijske sile Mjeseca i Sunca tada na nekoliko dana stvaraju jače plime, kao i u vrijeme punog Mjeseca.

I na kraju, evo nekoliko preporuka kada što raditi u vrtu, u skladu s mjesečevim mijenama:

– Drveće se siječe samo za mladog Mjeseca.
– Kupusnjače (kupus, kelj, broskva, šenon, brokula, kelj pupčar, cvjetača…) sade se za vrijeme mladog Mjeseca.
– Krumpir, celer, mrkva, luk, repa, cikla i slično povrće s podzemnim plodovima sade se samo u posljednjoj mjesečevoj četvrti. Na taj način dobivaju se veći prinosi i biljke su otpornije na štetnike.
– Grah daje najbolji urod ako se sije u vrijeme mladog Mjeseca.
– Grašak treba sijati u vrijeme posljednje mjesečeve četvrti.
– Za pšenicu i kukuruz idealno vrijeme sijanja je dva do tri dana pred pun Mjesec. Rod se na taj način može povećati za čak 25 do 40 posto.
– Sadnice jabuka saditi samo kada je mlad Mjesec.
– Loza se orezuje u vrijeme mladog Mjeseca.
– Voćke treba orezivati u vrijeme punog Mjeseca.
– Vrt se gnoji isključivo u vrijeme mladog Mjeseca.
– Ruže se orezuju u travnju, u vrijeme punog Mjeseca, pa će obilno cvjetati tijekom cijelog ljeta.
Vrijeme koje je povoljno za sijanje i sadnju nekih biljaka ujedno je povoljno i za njihovo okopavanje, orezivanje, gnojidbu i ubiranje plodova.