“Jako volim orhideje i željela bih već jednu zadržati do ponovne cvatnje, ali stalno ih moram iznova kupovati, jer mi nakon cvatnje uvenu. Pitam se zašto ih ne mogu dulje održati?”, pita naša čitateljica iz Rijeke.

Orhideje uopće nisu komplicirane za uzgoj, ali moraju se poštovati neka osnovna pravila. Najprije, ako sumnjate da je vaša orhideja oboljela, a to se događa jer su osjetljive na gljivične bolesti, trebate znati da joj pomaže jednostavan recept – cimet. Dakle, ako ste primijetili da listovi orhideje postaju mekani i dobivaju žućkaste mrlje, to je jedan od prvih znakova gljivica.

Prvo oštrim sječivom odrežite bolestan komad i malo zdravog dijela lista. Ako treba rezati još, svaki put najprije dezinficirajte sječivo kako ne biste prenosili zarazu. Cimet je antigljivični prirodni lijek, pa ako rane nastale orezivanjem pospete cimetom, prije će se zaliječiti. Bolesne biljke odvojite od ostalih.

A ostale tretirajte tako da vam što dulje ostanu zdrave, što ćete postići na sljedeći način:

1. Orhideje trebaju jako, indirektno osvjetljenje, pa će rado cvjetati i održati cvatnju dugo vremena.

2. Nikako ih ne smijemo držati na jakom, direktnom suncu, jer će im ono oštetiti listove i osušiti cvjetove. Ni u prirodi ne rastu na takvom mjestu. Idealno ih je smjestiti na istočni ili sjeverni prozor. Ako ih ipak morate smjestiti na južnu stranu, trebat će im zaštita od prejakog svjetla, ili uz pomoć laganih zavjesa ili poluprozirne folije za prozore ili u pozadini drugih biljaka, kojima svjetlo direktnog sunca ne smeta, ali ga filtrira. Ipak, orhideja će trebati dosta svjetla, ali indirektnog.

3. Orhideje su osjetljive na hladnoću, pa ćete ih zimi morati skloniti na prigodno mjesto bez propuha i hladnog zraka, ipak su one tropske biljke.

4. Znati kada zaliti orhideju je ključno, a to ćete vidjeti po boji korijena. Kada joj korijeni posive, tada joj treba još vode. Dok su joj korijeni još zeleni, nije potrebno zalijevati. Uz to će posuda u koju je biljka posađena biti izrazito lagana, što znači da je dehidrirana i da je vrijeme za ponovno zalijevanje.

5. Orhideje su posađene u poseban supstrat, koji se u načelu sastoji od kore drveća, pa zalijevanje od gore neće biti dovoljno da im osigura dovoljno vlage. Zato orhideje treba zaliti malo od gore, pa ako ne propusti vodu u posudu na kojoj stoji, dodati još malo od dolje. Pritom morate paziti da ne namočite listove, jer bi biljka tako mogla početi truliti. Kada biljka upije vode koliko joj treba, a za što će joj trebati oko 15-30 minuta, višak vode iz podloška bacite. Prije nego što je vratite na mjesto, osigurajte da se višak vode iscijedi iz posude tako da se ne zadržava oko korijena.

6. Ovo su biljke koje rastu po stablima tako što se svojim korijenima pridržavaju za koru drveća, pa nisu naviknuti na »običnu« zemlju. Oni zahtijevaju više kisika i puno bolji protok zraka u usporedbi s korijenima biljaka koje rastu u zemlji. Njihovi korijeni su, poput listova, izloženi svjetlu. Zato ove biljke ne treba stavljati u ukrasne posude, kroz koje svjetlo ne probija, pa se tako i sade, u prozirne, plastične posude.

7. Orhideje su epifiti i u prirodi se oslanjaju na nutrijente iz kiše i s kore drveća na kojima rastu. Upravo zbog toga ne zahtijevaju puno gnojenja niti u sobnim uvjetima. Najbolje ih je gnojiti specifičnim gnojivom za Orhideje, no podnose i univerzalno gnojivo, iako je poneko od njih prejako za ovu vrstu cvjetnica. Razlika je u omjeru i koncentraciji nutrijenata u samom gnojivu, pa je najbolje ako smo ga već odlučili koristiti, dodatno prorijediti (na pola ili 1/4 od preporučenog na ambalaži).

Kada orhideja nije u cvatu, može se gnojiti jednom mjesečno, a kada krene cvjetati može se gnojiti i češće. Ipak, jako pazite da ne pretjerate s gnojivom jer su, kao i mnoge druge sobne biljke, osjetljive na pretjerano gnojenje. Bolje je gnojidbu izostaviti nego pretjerati.

8. Orhideje nisu otrovne za kućne ljubimce, ali ih oni lako mogu ozlijediti i polomiti im cvjetne stapke, pa ih je najbolje držati izvan njihovog dosijega.

9. Orhideje se mogu uzgajati i u vodi ili u poluvodenoj kulturi, kada korijen potopite u vodu na nekoliko dana, a onda pustite da nekoliko dana biljka bude na suhom. Prije no što ovo isprobate, dobro očistite korijenje, uklonite sve ostatke supstrata i mrtva tkiva iz mase korijena prije nego što biljku stavite u vodu da bi se izbjegla bakterijska infekcija.

Dakle, uklonite ostatke borove kore i mahovine (bez kidanja korijenja) i odsijecite mrtvo, trulo korijenje. Ako je vaša voda previše tvrda, to bi moglo »spaliti« korijenje biljke, pa se odlučite za neku drugu vrstu vode. Kod ove vrste uzgoja morate biti strpljivi jer može proći i po nekoliko tjedana ili mjeseci prije nego što vidite rezultate, a može se dogoditi i da ne uspijete.