Nedavno istraživanje za Oregon State University pokazalo je da osobe koje se osjećaju usamljeno imaju veću vjerojatnost doživjeti noćne more.

Stručnjaci pretpostavljaju da je poveznica u stresu, ponavljajućim mislima i pojačanoj psihološkoj pobuđenosti, koji mogu utjecati na kvalitetu sna.

Što je zapravo usamljenost?

Usamljenost nije samo fizička izolacija. Riječ je o subjektivnom osjećaju nedostatka bliskih, sigurnih i podržavajućih odnosa. Može uključivati izostanak društvenih interakcija, ali i doživljaj da vas drugi ne razumiju ili ne pružaju emocionalnu podršku.

Povremeni osjećaj usamljenosti je uobičajen. Međutim, kronična usamljenost koja utječe na raspoloženje i kvalitetu života zahtijeva pažnju. Jedan od mogućih znakova je narušen san, osobito ako uključuje česte noćne more.

Foto: Pexels

Odakle dolaze noćne more?

Noćne more se najčešće javljaju tijekom REM faze sna, kada je podsvijest aktivna. Iako je svjesni dio mozga u mirovanju, emocionalni centri mogu biti pojačano aktivni. Stres, anksioznost i traumatska iskustva često se odražavaju upravo u toj fazi sna.

Statistike pokazuju da su žene sklonije noćnim morama povezanima sa stresom i anksioznošću, što se djelomično pripisuje razlikama u socijalizaciji i emocionalnoj obradi.

Kako su usamljenost i noćne more povezane?

Osobe koje doživljavaju kroničnu usamljenost često nemaju sustav podrške koji bi ublažio stres svakodnevnih situacija. Bez mogućnosti dijeljenja briga, misli i emocija, um može ostati „u pripravnosti“, što povećava razinu psihološke napetosti.

Takva pojačana pobuđenost može se prenijeti u san, gdje se strahovi i brige manifestiraju kroz noćne more. Uz to, kronična usamljenost povezuje se s većim rizikom od hipertenzije i kardiovaskularnih bolesti — stanja koja su također povezana s dugotrajnim stresom.

Stručnjaci razlikuju dvije vrste usamljenosti: socijalnu (nedostatak društvenih kontakata) i emocionalnu (nedostatak bliskih, razumijevajućih odnosa). Obje mogu doprinijeti narušenoj kvaliteti sna.

Foto: Pexels

Kako smanjiti osjećaj usamljenosti?

Ne postoji univerzalno rješenje, ali postoje koraci koji mogu pomoći u jačanju povezanosti i poboljšanju sna.

Boravak na otvorenom

Redovite aktivnosti izvan kuće — poput šetnje ili odlaska u park — mogu smanjiti osjećaj izolacije, čak i bez izravne interakcije.

Sudjelovanje u zajednici

Volontiranje, grupne radionice ili timski sportovi omogućuju strukturirane oblike socijalnog kontakta i potencijal za stvaranje novih odnosa.

Grupe podrške

Sudjelovanje u grupama za podršku može pomoći u smanjenju osjećaja izoliranosti, osobito kod osoba koje prolaze kroz slična iskustva poput gubitka, depresije ili oporavka od ovisnosti.

Redoviti telefonski kontakti

Održavanje kontakta s bliskim osobama, čak i kratkim tjednim pozivom, može produbiti osjećaj povezanosti.

Psihoterapija

Stručna pomoć može pomoći u identificiranju uzroka usamljenosti i razvoju strategija za izgradnju kvalitetnijih odnosa.