Voće u svim svojim oblicima, uključujući sušeno voće, izvrstan je međuobrok kako u jutarnjim tako i u poslijepodnevnim satima.

Prirodni šećeri sadržani u voću mogu vam dati pravu energiju za vaše aktivnosti, a vlakna umjesto toga mogu pridonijeti dobrobiti vaših crijeva.

No, kao i u svemu, ne treba pretjerivati ​​i uvijek je vrlo važno paziti što kupujete.

1. Sumporni dioksid ili sumporov dioksid (E220)

Nažalost, vrlo često u dehidriranom voću nalazimo sumporni dioksid ili sumporov dioksid koji se na pakiranjima također može prijaviti oznakom E220.

To je plin koji se koristi kao dezinfekcijsko sredstvo, sredstvo za izbjeljivanje ili kao konzervans za hranu.

Kada se prije sušenja tretira sumpornim dioksidom, voće zadržava svoju izvornu boju i okus te se produljuje rok trajanja.

Konzumirana u malim količinama ova se tvar smatra “sigurnom”, ali je u svakom slučaju toksičan kemijski proizvod, pogotovo ako se udiše, a posebno djecu treba držati na sigurnoj udaljenosti od nje.

Konzumaciju suhog voća s dodatkom sumpornog dioksida moguće je izbjeći jednostavno ako pažljivo čitate etikete onoga što kupujete i promatrate boju (koja npr. kod marelica ne može biti jarko narančasta, već tamne boje slične onoj kod svježih marelica).

2. Dodani šećeri

Proces sušenja voća dovodi do potpunog uklanjanja vode.

Međutim, na taj se način koncentriraju šećeri koji su prirodno prisutni u hrani, što također povećava kalorijsku gustoću.

Samo nemojte pretjerivati ​​u konzumaciji i time nećete naštetiti vašem organizmu.

Problem je, međutim, što vrlo često, budući da se koristi nekvalitetno i samim time ne baš ukusno voće, u kupljenom dehidriranom voću nađete dodatne sastojke: šećer ili druge umjetne zaslađivače.

I u ovom slučaju savjet je da čitate etikete, ostavljajući na policama ona pakiranja u kojima nađete dodane šećere ili još bolje, pokušajte sami osušiti voće kako biste mogli odabrati ono već prirodno slatko i dobro i ne treba mu dodati baš ništa.

3. Porcije

Ovo voće je energetska namirnica i bogata šećerima te je dobro uzeti u obzir da je općenito pola šalice dehidriranog voća jednako cijeloj šalici svježeg voća.

Stoga ga je bolje jesti možda i češće, ali u malim količinama – dvije, tri šljive ili datulje dnevno – ako ne želite izazvati pretjerano dizanje šećera ili patiti od oticanja trbuha i fermentacije.

Nadalje, za smanjenje glikemijskog opterećenja moguće ga je popratiti proteinskim suhim voćem, uvijek bez pretjerivanja.