Ožujak je početak nove sezone radova u vrtu i što prije zasučemo rukave, to ćemo prije vidjeti rezultate svoga rada kada počnu pristizati plodovi. Dakle, sada je važno nabaviti gnojivo i ukopati ga u tlo čim uvjeti to dozvole.

Priprema gredica nije lak posao, a nakon dulje neaktivnosti tijekom zime, ovaj posao može biti prilično izazovan. Ako u okućnici imamo mali vrt u kojem imamo namjeru saditi samo povrće za svoju obitelj, možemo ga prekopati motikom ili štihačom, a ako je vrt veći, trebat će nam motokultivator, pa ga treba osigurati na vrijeme ako već nemamo svoj stroj.

Ako imamo rastresito, pjeskovito zemljište, najbolje bi bilo posuti ga slojem humusa, treseta ili zrelog stajnjaka, čime ćemo popraviti strukturu zemljišta i obogatiti ga mineralnim sastojcima. Živimo li u brdsko-planinskim predjelima, trebalo bi zemlju obogatiti organskim gnojivom, tresetom, zrelim stajnjakom ili humusom. Puno je to posla koji traži izdržljivost i bogatu maštu jer za sada se još ništa ne vidi od sveg onog obilja i ljepote koji će poslije uslijediti. Evo što nas čeka.

U povrtnjaku

Ožujak nam donosi sve više topline i sunca te dovoljno kiše, pa možemo puno toga sijati u vrtu. Najprije u plasteniku možemo saditi presadnice krastavaca, paprika, patlidžana i rajčica. Trebat će ih redovito zalijevati i dohranjivati, plijeviti i prozračivati plastenik. Neke će možda već trebati početi štititi od nametnika.

Vani možemo već početi sijati otpornije kulture kao što su: blitva, bob, cikla, crni korijen, čičoka, grašak, mrkva, pastrnjak, peršin, rotkva i rotkvica, šparoga i špinat. Na otvoreno možemo posaditi presadnice kelja, kupusa i salate, korabe te luk i češnjak.

Ako sami uzgajamo svoje presadnice, posla je sada još i više, ali imamo zadovoljstvo promatrati rast budućih golemih rajčica, na primjer, a to iščekivanje je pola radosti. Tako sada možemo u zaštićenom prostoru posijati sjeme za rasadnice prokulica, brokula, rajčica, cvjetača, kupusa, paprika, krastavaca i patlidžana. Sjeme možemo posijati u pripremljene sandučiće ili gajbice s mješavinom pijeska i zemlje ili s posebnom mješavinom za tu svrhu koja se može nabaviti u vrtnim centrima. Možemo sijati i u čašice od jogurta na primjer, pa tako pridonijeti recikliranju, samo trebamo izbušiti rupice na njihovom dnu. Posude sa posijanim sjemenom treba zaliti i ostaviti u osunčanom i toplom plasteniku dok biljka ne proklija.

Ako nemamo plastenik ili staklenik, poslužit će i prozirna folija kojom ćemo prekriti posude s budućim biljčicama kako bismo im osigurali veću vlažnost i toplinu radi boljeg klijanja.

Foto: Pexels

U cvjetnjaku

Tijekom ožujka možemo posaditi neke vrste ukrasnog bilja, a za ruže je ovo idealan mjesec. Osim njih i trajnica koje dulje ostaju na istom mjestu, trebat će se pobrinuti i za lukovičasto cvijeće koje će sada biti najljepši ukras vrta. Tulipani se tek spremaju cvjetati, no trebat će ih pomno pratiti jer ako se pojavi koja zakržljala ili žućkasta biljka, trebat će je što prije ukloniti kako ne bi zarazila ostale sivom plijesni. Sada su lijepi i jaglaci, srdašce i neke druge zeljaste biljke, a tu su i balkoni koje bi trebalo što prije ukrasiti. Ako su okrenuti prema jugu, u lončanice će trebati umiješati 10-20 posto agrila ili sličnog materijala koji čuva vodu. Treba ga dobro namočiti, pa će služiti kao spremište za vodu kada biljke zaboravimo zaliti. Dobro je i posude obložiti stiroporom.

Pri odabiru balkonskog cvijeća uvijek je bolje odlučiti se za manje, a kompaktnije i snažnije sadnice. Pri odabiru mjesta treba pripaziti na položaj jer ne vole sve biljke sunce, niti sjenu. Fuksije, begonije i vodenike će, primjerice, bolje uspijevati u sjeni ili polusjeni; tapieni, bakope, bidensi i pelargonije u polusjeni, a surfinije i većina ostalih ljetnica traži sunčani položaj.

Voćnjak

Nije još prekasno za sadnju voćaka, kao ni grmova bobičastog voća, osim ako tlo nije smrznuto ili previše vlažno. Oko stabala starih voćaka može se postaviti kompost ili stajnjak. Na ovaj način se održava plodnost zemlje, suzbijaju korovi i omogućava dulje zadržavanje vlage.
U ožujku treba privesti kraju rezidbu jabučastih i koštuničavih vrsta.

Preporučuje se da se u ovom mjesecu obavi i podmlađivanje i prekalemljivanje voćaka. U malinjacima se radi orezivanje izdanaka. Breskve i marelice je potrebno tretirati plavim prskanjem.

S buđenjem vegetacije, bude se i brojne štetočine i bolesti koje su prezimile na uvelom lišću, drvetu ili na mumificiranim plodovima, pa ih treba suzbiti u ovim prvim fazama vegetacije. Neke od bolesti koje mogu nanijeti najviše štete su: čađava pjegavost lišća i krastavost plodova kod jabučastih vrsta, sušenje cvjetova i grančica kod koštuničavog voća, kao i kovrčavost lišća.

Foto: Pexels

Radovi u vinogradu

Sezona radova u vinogradu počinje rezidbom, a kako je svaki trs priča za sebe, morat ćemo se nakon dugog zimskog mirovanja malo pomučiti koju rozgvu ćemo odstraniti, a koju ćemo ostaviti za lucanj, koju za prigojni reznik, a koju eventualno za pričuvni reznik. Sada već moramo i požuriti jer prekasna rezidba pojačava »suzenje« i gubitak hranjivih tvari. Svakako je važno ispravno napraviti rez iznad gornjeg pupa, odnosno 2-3 cm iznad njega, i to ukoso na suprotnu stranu od pupa, kako tekućina kod suzenja ne bi zalijevala pup. Prije rezidbe ćemo svakako morati dezinficirati alat.

Nadalje, moramo obratiti pažnju na debljinu rozgve koju ćemo ostavljati za lucanj ili reznik. Deblja rozgva dat će slabije rodne mladice. Smatra se da je idealna debljina rozgve debljine olovke (8 – 12 mm).

Nakon orezivanja treba iznijeti orezanu rozgvu iz vinograda i što prije je spaliti ili upotrijebiti za pečenje roštilja. Zatim će uslijediti vezanje trsa uz kolac i lucnjeva uz armaturnu žicu, najbolje što više ravno uz prvu armaturnu žicu, kako bi buduće mladice mogli ravno formirati uz armaturu. Time ćemo dobiti više prozračnosti pa će biti i mnaje bolesti, a bit će nam olakšana zaštita i plijevljenje vinograda.
Na kraju će trebati obaviti zimsko prskanje vinograda, najbolje u dva navrata, prvi put preparatima na bazi bakra (bordoška juha, kuprablau, gotova bordoška juha, šampion i sl.) i to u koncentraciji tri puta većoj od propisane u uputama, a drugi put kada su pupovi nabubreni (»mišje uši«), uljnim preparatima (Oleo ekaluks, Oleo ultracid, Folidol ulje i sl.), uz dodatak sumpornih (tekući sumpor, Cromosul i sl.) i bakrenih preparata. Kod tretiranja treba voditi računa da sumpor djeluje iznad 15 stupnjeva Celzija te stoga treba tretirati u podnevnim satima, kada su temperature više.

Foto: Pexels

Radovi u masliniku

U ožujku u masliniku ima puno posla. Treba dovršiti osnovnu rezidbu i sadnju maslina, izgraditi suhozide, obaviti meliorativnu gnojidbu, pomladiti masline iz debla i grana, početi zaštitu od paunovog oka i zaštititi masline od mediča.
Ovo je najidealnije vrijeme za rezidbu masline, posebno za podmlađivanje iz debla i grana na stablima starim preko 20 godina koja imaju zdravo deblo, ali je u krošnji došlo do poremećaja jer je prošla opasnost od mraza, a maslina je već krenula, samo treba odabrati suho vrijeme.
Zaštita se odnosi na prskanje protiv štitastih ušiju (mediča), a gnojidba na dodavanje uree, kalcija, bora, željeza. Protiv paunova oka prska se fungicidima na bazi bakra i to već početkom ožujka.

Kompostiranje

U ožujku je idealno početi raditi kompost jer je kompostiranje savršen način za recikliranje biljnog otpada, kao i kuhinjskih otpadaka biljnog porijekla. Uz pomoć kompostiranja ćemo preko ljeta dobiti idealno gnojivo za naše biljke.