Mnoge povrtne kulture su brzorastuće, pa ako ih posijete u rujnu, moći ćete ih ubrati već sljedećeg mjeseca. Ako ste uspjeli sačuvati rajčice, paprike i patlidžane od pepelnice i plamenjače, ako ste na vrijeme, prema našoj preporuci, posijali mahune i nove tikvice, salatu, špinat i još neke kulture koje možemo brati i u duboku jesen, onda sada ne morate brinuti o tome što ćete iznijeti na trpezu.

Čak i ako ste sve to propustili, još imate vremena zasukati rukave i posijati i posaditi povrće koje će zbog topline zemlje, dovoljno vlage i još uvijek dugog razdoblja sunčeve svjetlosti, brzo rasti i napredovati. Tako sada možete posijati rotkvice, blitvu, špinat, švicarsku blitvu (blitva s roza i(li) žutom stapkom), matovilac, kres salatu, rukolu, zimsku salatu, kelj te posaditi češnjak, luk srebrenac ili kozjak, rasaditi zimsku salatu i ozimi kelj. Kelj je izdržljiviji od kupusa te bolje podnosi visoke temperature i sušu, baš kao i niske temperature i mraz.

Zeleno lisnato povrće poput blitve i špinata brzo niče i još brže se može brati. Sije se u redove, ili ovlaš po gredici, na dubini od 2,5 cm, a mnoge se vrste i neće morati sijati jer će niknuti same. Niknut će vam možda i nove biljčice rajčice, ali njih valja počupati jer svakako neće uspjeti donijeti plodove. Rajčicama će trebati otkinuli vrhove s novim cvjetovima kako bi se stariji plodovi razvili i sazreli.

Rotkvice će biti spremne za potrošnju već za 5 do 6 tjedana nakon sijanja. Siju se u dobro pripremljenu zemlju, u redove, na dubinu od 1,5 cm. Kelj će također sada brzo nicati, a ako posadite već gotov rasad, jako će se brzo razvijati čim malo zahladi. Za jelo će biti najukusniji kada ga »ofuri« prvi mraz, a poznavatelji ovih kultura govore kako su najukusnije cimice, za koje mnogi i ne znaju kako bi ih iskoristili.

Matovilac, rikula, zimska salata, radič i kres salata također brzo niknu, a uz njih je dobro posaditi luk. Kres salata je spremna za konzumiranje nakon 30 dana, a ako je posijete u posudicu na prozorskoj dasci, možete je konzumirati i ranije, i to skupa s klicom. Češnjak, luk srebrenac ili luk kozjak također možete posaditi već sada, a premda će brzo niknuti, u zimu će stati s rastom i proljetni luk će ga brzo dostići, pa nema mnogo koristi od prerane, jesenje sadnje, osim ako nećete koristiti njegov zeleni dio.

Višegodišnje začinsko i ljekovito bilje, matičnjak i metvicu, vlasac i ljupčac, na primjer, razdijelite i rasadite pa ih pognojite zrelim kompostom. Kelj pupčar, brokulu, kinesko zelje, pastrnjak, peršin, korabicu, mrkvu, poriluk i drugo kasno povrće okopajte i nagrnite, po potrebi pognojite i ako bude suša, redovito zalijevajte, ali samo do polovice rujna. Od tog vremena biljke trebaju povećavati količinu suhe tvari u svom tkivu, pa im dodatna vlaga može biti previše.

U voćnjaku nakon berbe, kad otpadne lišće, voćke možete početi orezivati, što se naročito odnosi na koštunjičavo voće. Budete li uklanjali deblje grane, rane nastale rezom ne zaboraviti premazati voćarskim voskom. Vrijeme je i za orezivanje malina, kupina, ribizla i ogrozda: prorijedite grmove, odrežite osušene šibe malina i kupina koje su ove godine dale rod te ukonite sve zaražene izbojke.

U ukrasnom dijelu vrta sada treba prikupljati sjeme cvijeća, no treba nastaviti i s dosadnim poslovima poput plijevljenja i okopavanja, orezivanja i čišćenja. Povoljno je vrijeme za sadnju trajnica te vazdazelena drveća i grmlja. Sada možemo razdijeliti božure i slične trajnice koje cvjetaju u proljeće.

Maćuhice, potočnice, tratinčice, turski karanfili i slično dvogodišnje cvijeće, posijano u lipnju i srpnju, sada je već dovoljno snažno da se može početi saditi na predviđeno mjesto u cvjetnjaku. Možemo saditi i tulipane, narcise, zumbule, visibabe i drugo lukovičasto i gomoljasto cvijeće otporno na hladnoću.