Zahvaljujući inicijativi LAG-a Istočna Istra kao i njezinom prihvaćanju od strane Jasne Pušec, jedne od najznačajnijih chefica s područja Labinštine u najširem mogućem smislu tog zemljopisnog pojma jer je svojim umijećem skoro desetljeće oduševljavala i ljubitelje istarske gastronomije u New Yorku, kao i Igora Belušića, licenciranog gastro kritičara i općenito enogastronomskog promotora Istre, održan je inicijalni sastanak kojem je cilj pokretanje procesa na čijem će se kraju naći brendiranje – krafi.

Kako je poznato, mada u nekom širem smislu i nepoznato, krafi su specifično jelo područja od Vozilića i Plomina preko Kršana, Nedešćine, Labina sve do Raše. Iako to površinski nije velik prostor, krafi se pojavljuju u nekoliko varijanti pa i u nekoliko modaliteta termičke obrade.

– Cilj nam je prije svega postaviti standarde koji bi kraf definirali u svim njegovim segmetima i kao takvog ga postavili na gastronomsku scenu Istočne Istre kao samo našu posebnost.

Proces nje ni malo jednostavan, ali upravo stoga smo na ovaj, nazovimo ga “nulti”, susret pozvali čitavu lepezu ljudi koji ne samo da mogu pomoći u procesu brendiranja, važni su i za period nakon toga, pojasnila nam je Mirela Faraguna, profesionalna tajnica LAG-a Istočna Istra.

Vrlo slično njezinim stavovima, a Faraguna prenosi mišljenje svih članova LAG-a koji vodi, su i oni chefice Pušec i gastro promotora Belušića.

– U svom sam se profesionalnom životu naradila krafi, kako u Rapcu i Labinu, tako i u alpskim prostorima Italije te New Yorku tako da mi je s jedne strane sve jasno.

Ipak, kad se sagleda tradiciju gdje su oni dolazili kao jelo u svečanim prigodama što se konzumiralo i u slanim kombinacijama, kao i današnje navike gdje je kraf uglavnom desert, jasno mi je da se sve treba postaviti na bazi znanosti i specifikacija kako bi se u našim restoranima ponudilo kao standardizirano jelo koje, što gosti posebno vole, ima svoju povijest, tradiciju, naprosto svoju priču, pojasnila nam je Pušec.

Motivator i inicijator okupljanja u svojoj Vili Panormici u Viškovićima, riječ je o objektu koji je 2022. godine u akciji Najiznajmljivač koju organiziraju Ministarstvo turizma, Hrvatska turistička zajednica i Novi list osvojio titulu najbolje hrvatske vile za odmor, Igor Belušić, budućnost krafa vidi na još i značajnoj poziciji.

– Kraf je danas u jednoj mjeri otišao u pretjeranu komercijalizaciju. Nije naime po meni ni malo normalno da ga se servira s raznim slatkim kremama jer on je oduvijek i zauvijek jelo od tijesta čije punjenje karakteriziraju svježi, desetak dana stari kravlji sir, grožđice i nešto šećera, a mora se pojavljivati i u slatko-slanoj kombinaciji. Bilo da je riječ o tradicionalnom kokošjem žgvacetu, bilo da je riječ o sokovima koji nastaju pečenjem mladog mesa, pojašnjava Belušić.

Posebnu važnost sastanku, “nultoj kraf konvenciji”, dali su Gordana Benković Gušić, dipl. ing. prehrambene tehnologije, nastavnica iz predmeta iz područja prehrambene tehnologije u ugostiteljstvu i trgovini u Srednjoj školi Mate Blažine Labin te Ivica Matanović, nastavnik ugostiteljskog posluživanja u istoj školi, kao i stručne suradnice Andrea Muškinja, LAG Istočna Istra i Alenka Verbanac FLAG Alba.

U Panoramici su se okupile i sve direktorice turističkih zajednica s područja nekadašnje općine Labin – Astrid Glavičić – Labin, Ariana Brnetić – Kršan, Ivana Griparić – Raša i Bilanca Dagostin – Sv. Nedelja, kao i vlasnici OPG-a u čijem je djelokrugu rada i gastronomija – Ljiljana Mekiš i Florian Radičanin.

– Jako mi je drago da je došlo do jednog ovakvom skupa, no ne smije se zaboraviti da mi u Kršanu ove godine upravo na Praznik rada 1. svibnja imamo 19. izdanje Krafi festa.

Manifestacija je to koja je sve ove godine angažirala na stotine suradnika tako da su krafi postali itekako poznati i daleko izvan naših granica. Apsolutno smo za brendiranje, ali mora se uvažavati i sve posebnosti krafa, kako u nazivima, tako i u načinima pripreme, zaključila je Arijana Brnetić, direktorica TZ Kršan.