Vanilija je kraljica među začinima za slatka jela. Najčešće se koristi za aromatiziranje kolača, pudinga, nabujaka, napitaka i slatkih umaka a zamjetna je njezina dominacija u kemijskoj i prehrambenoj industriji
ema čovjeka, praktično na svim meridijanima i paralelama, koji ne prepoznaje okus vanilije. Isto tako, svi ti ljudi u pravilu jednako reagiraju – uživaju u okusu jednog od najraširenijih svjetskih začina. A kako je zapravo započela povijest vanilije, kada je došla u prvi komerijalni konrakt sa »zapadnim svijetom«? Krenimo redom. • Iz povijesti:. Domovina vanilije je Meksiko. Ime dobiva po španjolskoj riječi vainilla – vaina što znači korica mača poradi sličnosti sa mahunom vanilije. U Europu je donosi španjolski osvajač Herman Cortes 1519. godine. Azteški vladar Montezuma uživao je piti mješavinu kakaoa, vanilije i meda, napitak koji je oduševio osvajače. Podanici Montezumina carstva vaniliju nazivaju »crni cvijet« i njime su začinjavali svoj kakao, proizvodili parfem i čak plaćali porez vanilijom. Nizozemci 1819. prenose sadnice na otok Javu, gdje se nakon mnogih pokušaja i prihvaća. • Opis: Trajna biljka penjačica duge stabljike kojom se penje po drveću. Listovi su joj mesnati, uski i jajoliki. Cvijet je zelenožut. Vanilija je mahuna, tj. nepotpuno dozreo tobolac orhideje penjačice. Mahuna ili štapić dužine do 30 cm dužine i širine 6-8 cm, spljoštenog je i malo zavinutog oblika. Može se oprašivati i ručno. • Vrijeme cvatnje: Svibanj – lipanj. • Miris i okus: Mahuna ima ugodan i jak miris a okus slatkasto oštar. Stanište. Uzgaja se plantažno, najviše u Meksiku. Uspijeva i u toplijim krajevima Europe. Branje i prerada. Beru se mahune dok su zelene, a sušenjem poprimaju smeđu boju. U procesu sušenja dolazi do fermentacije i pojačavanja mirisa. • Ljekoviti sadržaj: Najvrjedniji sastojak je gluco-vanilin a ima ga oko 0,75-2,90 posto, zatim gluco-vaniliniski alkohol, tanin, vanilinska kiselina, smola, masti, gorke tvari, guma, šećer, Vanilija je kraljica među začinima za slatka jela. Najčešće se koristi za aromatiziranje kolača, pudinga, nabujaka, slatkih jela, napitaka i slatkih umaka. Njezina dominacija u kemijskoj i prehrambenoj industriji. Najviše se koristi vanilin šećer koji se danas proizvodi iz umjetnog vanilina. Vizualna razlika između pravog i umjetnog vanilin šećera je u tome, što pravi ima crnosmeđe točkice koje su ostatak mljevene mahune, dok je umjetni vanilin šećer potpuno bijel. Začinjavanje i aromatiziranje određenih namirnica cijelim štapićem vanilije radi se na sljedeći način: kratko se kuha štapić vanilije zajedno s jelom kojega se želi začiniti, zatim izvadi, ohladi i pohrani u posudu sa šećerom koja se potom dobro zatvori. Vremenom i sam šećer postaje jako aromatiziran, te se on koristi kao začin slatkim jelima. Vanilija se uvijek mora držati u zatvorenoj posudi.. U dijetalnim jelima rabi se ponajprije zbog arome jer njen okus svi bolesnici prihvaćaju, ali i zbog ljekovitih svojstava i popravljanja lošeg okusa drugih ljekovitih pripravaka. Za vaniliju se kaže da: ima općenito stimulativna svojstva. Eterično ulje vanilije rabimo za njegu suhe i osjetljivo umorne koeže te za masažu cijelog tjela kod stresnih stanja organizma. Zapadna pučka medicina rabi vaniliju za liječenje: groznice, histerije, nesanice, opće slabosti organizma, reume, slabe seksualne potencije, umora itd.
Kućna biljna ljekarna: V A N I L I J ATinkturaza poboljšanje apetita
10 g smrvljenog štapića vanilije, 1 dl 70-postotnog alkoholaPriprema. Štapić vanilije močiti osam dana u alkoholu i procijediti.Uporaba. Aromatizirati napitke i razna jela.
Vinoza poboljšanje apetita10 g tinkture vanilije, 10 g tinkture cimeta, 30 g šećera, 100 g slatkog vinaPriprema. Sastojke izmiješati s dobrim slatkim vinom, muškatom ili maršalom.Uporaba. Uzimati prije jela po jednu malu čajnu žličicu s vodom.
