Sportsko rivalstvo

Evo što se događa s mozgovima nogometnih navijača dok gledaju utakmicu

Šarlota Brnčić

Foto: iStock

Foto: iStock

Nedavno istraživanje otkriva važnu društvenu i psihološku dinamiku

Nedavno istraživanje, koje će biti predstavljeno na godišnjem sastanku Radiološkog društva Sjeverne Amerike ( RSNA ), istaknulo je kako nogometni navijači pokazuju različite obrasce aktivacije mozga dok gledaju utakmicu, utječući na emocije i ponašanja, što može biti i pozitivno i negativno.


Ova otkrića mogla bi imati značajne implikacije ne samo u svijetu sporta, već i u polju fanatizma u različitim sektorima, poput politike.


Istraživanje koje je proveo dr. Francisco Zamorano Mendieta, istraživač na Odsjeku Clínice Alemana u Santiagu i izvanredni profesor na Sveučilištu San Sebastián, ima za cilj istražiti dinamiku i ponašanja povezana s ekstremnim rivalstvom, agresijom i društvenom pripadnošću među skupinama.


Fenomen sportskog rivalstva, duboko ukorijenjen u povijesti sporta, pokazuje da navijači doživljavaju širok raspon emocija, od slavljenja uspjeha svog tima do frustracije zbog poraza ili upitnih sudačkih odluka.


Posebno su europski i južnoamerički nogometni navijači poznati po svojoj gorljivoj odanosti i strasti.


Kako bi analizirali moždane mehanizme koji leže u pozadini ovih ponašanja, istraživački tim uključio je 43 muška volontera, navijača dva popularna čileanska nogometna tima, u studiju funkcionalne magnetske rezonancije ( fMRI ).


Svaki od njih je procijenjen kako bi se utvrdila njihova razina nogometnog fanatizma i podvrgnut psihološkim procjenama.


Aktivnost mozga i emocije navijača


Tijekom istraživanja sudionicima je prikazana kompilacija utakmica sa 63 gola, dok je njihova moždana aktivnost praćena putem fMRI-a.


Rezultati su otkrili da aktivnost mozga navijača varira ovisno o uspjehu ili neuspjehu njihove momčadi.


U slučaju pobjede aktivirao se sustav nagrađivanja u mozgu, dok je poraz pokretao mentalizirajuću mrežu, dovodeći do introspektivnog stanja koje je moglo ublažiti bol poraza.


Dodatno, primijećena je inhibicija moždanog središta koje povezuje limbički sustav s frontalnim korteksima, što bi moglo povećati vjerojatnost ometajućeg ili nasilnog ponašanja.


Dr. Zamorano istaknuo je kako razumijevanje ovih mehanizama može pomoći u razjašnjavanju društvene dinamike u različitim područjima života.


Ljudi teže traženju društvenih veza, što međutim ponekad može dovesti do oblika uvjerljivog prozelitizma ili “grupnog razmišljanja”, stvarajući nerazumna uvjerenja i društvene nesuglasice.


Istraživanje o sportskom fanatizmu pruža jedinstveni prozor za analizu kako intenzivna predanost utječe na neuralnu aktivnost u manje konfliktnom kontekstu, naglašavajući ulogu negativnih emocija, inhibitornih mehanizama kontrole i mogućih strategija suočavanja.