Danas u deset sati u vinariji Bastion u Bujama službeno je krenuo tradicionalni, 24. po redu Dan otvorenih vinskih podruma u Istri.

Sve do 19 sati, pedesetak podruma diljem Istre primit će na tisuće posjetitelja.

Organizatori događanja su Vinistra – udruga vinogradara i vinara Istre, Turistička zajednica Istarske županije i Istarska županija. Riječ je o manifestaciji kojom se želi omogućiti maksimalnu interakciju između proizvođača i uživatelja u vinu, posjesti za isti stol vinare i posjetitelje, dovesti ih u situaciju da dođu u kontakt sa sve izazovnijom i sofisticiranijom tehnologijom koja pomaže da se od grožđa dobije što je moguće bolje vino.

Naprosto da se dobije uvid u sve one faktore što utječu da vina budu istinski izazov za sva čula. Tradicionalno Dani »padaju« zadnje nedjelje u svibnju, ove je godine to 26. svibnja. Zašto baš svibanj i njegov kraj?

Zato jer je to vrijeme kad nakon velikih i značajnih vinskih sajmova, u konkretnom slučaju to je bila 30. Vinistra, mlada vina, posebno bijela, dobivaju svoju punoću i kreću na put prema konzumentima.

Foto: Ilustracija, Pexels

Više od 50 vinarija

Ove se godine u Dane otvorenih vinskih podruma uključilo više od 50 vinarija, a sama je manifestacija dobila i čitav niz novih organizacijskih momenata, uvedene su značajne promjene.

Do sada je naime kušanje vina bilo besplatno i bez najave pojedinom vinaru. Naprosto, odabralo bi se na listama nekoliko vinarija, često i u jednoj geografskoj cjelini i otišlo kod domaćina.

Od ove se godine uvela obaveza online kupnje kupona u vrijednosti od 10 eura, za neograničeni broj vinarija, nakon čega je obavezna prijava dolaska pojedinim vinarima.

Oni to, ovisno o broju zainteresiranih, mogu i odbiti ako su im kapaciteti do kraja ispunjeni, ili dodijeliti slobodni termin. Zadnjih je godina, ne računajući dakako one pandemijske, došlo do velikih gužvi.

Dane je znalo posjetiti i do 15 tisuća zaljubljenika u vino, tako da se ovim potezima želi uvesti više reda i omogućiti domaćinima i gostima da doista dobiju ono zbog čega je ova manifestacija, riječ je o terminu koji ima međunarodno značenje, pokrenuta i u Hrvatskoj.

Bilo je naime situacija u pojedinim vinarijama da se zbog prevelikog broja gostiju vinaricu ili vinara jedva i vidi, kamo li da se s njima još moglo porazgovarati o sezoni ili nekim od karakteristika vina u ponudi.

U svemu tome ima i jedna istinska novost, i to plemenitih dalekosežnih ciljeva i mogućih benefita. Ono što je u čitavoj priči najvažnije – novac prikupljen od prodaje ulaznica ne ide ni u čije blagajne, ne postaje zarada vinara ili Vinistre, već će se iskoristiti za – sadnju novog vinograda s klonskom selekcijom terana!

Projekt je to vrijedan više od 100 tisuća eura, traje deset godina, a udruga Vinistra realizira ga u suradnji s Institutom za poljoprivredu i turizam u Poreču i Agronomskim fakultetom u Zagrebu.

S obzirom na broj posjetitelja koji preferira dolazak na Dane otvorenih vinskih podruma, moglo bi se upravo putem ulaznica doći do značajnih sredstava, mada je jasno kako će se uvođenjem vaučera i rezervacijom termina broj posjetitelja značajno smanjiti.

No, o tome kad se saberu rezultati. U ovom trenutku najvažniji je budući vinograd.

Iako još nisu poznati detalji, najvjerojatnije će se taj vinograd locirati na području Motovuna i to iz niza razloga. Najvažniji su dakako teroirski i tradicijski. Motovunski teran je poznata sintagma, što znači da su na tom području oduvijek uspijevali ponajbolji istarski terani.

Dokazuje to i danas niz proizvođača, istaknimo primjerice Santu Elisabettu vinarije Benvenuti iz Kaldira koja ide u red ponajboljih terana svih vremena.

Drugi je organizacija udruge koja je prije nekoliko mjeseci okupila skoro sve vinare s Motovunštine kako bi ostvarila jako važne ciljeve u čijem je središtu zanimanja upravo maksimalna moguća kvaliteta vina. Cilj te udruge je zajednička edukacija kako bi se s vinima, posebno teranima, postiglo najbolje rezultate.

Naprosto fokus udruge je promocija terana kao baš motovunskog i istinski velikog istarskog crnog vina. Prigodom organizacije udruge znanstvenu podlogu takvog razmišljanja iznio je dr. Marijan Bubola s Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču koji je i partner u osmišljavanju te realizaciji novog vinograda.

Foto: Ilustracija, Pexels

Radost druženja

Iako je dakle manifestacija Dani otvorenih vinskih podruma na kraju vinogradarska priča, iako je ona zapravo radost druženja uz dobra vina koja su odnjegovali tehnologija i podrumi, svima je jasno da se vina rađaju u vinogradima. Da je budućnost vinarstva bez širenja nasada i maksimalnog uvažavanja znanosti nemoguća.

Simbolički, sasvim je sigurno da će tih 10 eura, kad zna da se ulažu u vinograd, s veseljem izdvojiti svaki poštovatelj vina, dijelom i iz osobnih razloga – kako bi sutra, na nekim budućim Danima, i sam dobio još bolja vina.

Na žalost, iako su i vinari s Kvarnera članovi Vinistre, oni se nisu uključili u ovu tradicionalnu akciju. Šteta jer kako su nam istaknuli vinari s višegodišnjim iskustvom participacije u Danima, situacija je to u kojoj se postižu i sasvim dobri komercijalni rezultati.

Kako su istaknuli u Vinima Kvarnera, njihovi planovi idu u nešto drukčijem smjeru, prva masovnija interakcija vinara i zaljubljenika u vino bit će Vrbnik Wine&walk. S obzirom na velike potencijale u svakom smislu – tradicijskom, teritorijalnom, turističkom što znači da se velike količine vina odmah prodaju u regiji gdje nastaju – i Kvarner bi morao slijedit primjer Istre.

Površine pod vinogradima su u ovom trenutku simboličnih dvjestotinjak hektara, što je apsolutno nedovoljno. Tim više jer je niz vinara organiziranih i u asocijaciju Vina Kvarnera dobilo jako efikasan PR, te su gosti brojnih sajmova i sličnih događanja, čime se otvaraju vrata za veliko povećanje prodaje.

Što se na Kvarneru naprosto stvaraju odlična vina naglašene autohtonosti, što su drugim riječima – bilo da govorimo o žlahtini, sansigotu, trojišćini, kupaži belica – bez konkurencije jer se nigdje drugdje nego na Kvarneru ne proizvode.

Za svaku je pohvalu bazni nasad pojedinih sorti od kojih se kasnije realizira belica organiziran u Kastvu, ali iza toga bi trebali krenuti – vinogradi.

Vratimo li se današnjim kvarnerskim vinogradarskim površinama, sam je Susak nekad imao više takvih hektara nego što ih ima današnja Primorsko-goranska županija, Vinodol čak tri puta više.

Saditi autohtno, pronaći partnerski modus jer sami će vinari to teško učiniti. To je prva obaveza Vina Kvarnera jer od PR-a, koliko god bio dobar, se ipak ne pune podrumi.