Zlatko Crnčec

Umirovljenici – najveći gubitnici svake krize

Zlatko Crnčec

Baš kao i nerazvijena Hrvatska i razvijeni Zapad sam je sebe doveo u nezavidnu situaciju

placeholder


Hrvatska ima manje umirovljenika nego prije tri godine. Krajem prošle godine bio ih je 1.228.721, a u isto vrijeme 2019. 1.240.619. Iako u ovom trenutku ne postoji znanstvena analiza zbog čega se to dogodilo, najočigledniji je odgovor korona. Među umirovljeničkom populacijom povećao se broj preminulih zbog COVID-19, odnosno izravno od te bolesti ili od nje nastalih komplikacija koje su pogoršale stanje nastalo zbog nekog drugog oboljenja. Usto, zbog pretumbacija cijelog zdravstvenog sustava do kojeg je došlo zbog borbe protiv epidemije, umirovljenicima kao i svim ostalim građanima bio je znatno otežan pristup liječniku.


Osim povećane smrtnosti, na smanjenje broja umirovljenika utjecala je i činjenica da sve manji broj ljudi odlazi u prijevremenu mirovinu. Novi umirovljenici imaju sve više staža jer kasniji odlazak u mirovinu odgovara i njima, duže imaju veća primanja, ali i njihovim poslodavcima jer u zemlji postoji kronični nedostatak radne snage.


Sve u svemu, mimo svih očekivanja Hrvatska je poboljšala omjer između umirovljenika i zaposlenih. Sada je situacija jedan naprama 1,32 što znači da na 100 umirovljenika imamo 132 zaposlena. Dakle, ova je situacija bolja nego prije dvije godine, ali je i dalje ako ne baš tragična, a ono krajnje zabrinjavajuća.




Hrvatskoj će trebati još desetljeća da poboljša ovaj omjer, i to uz uvjet da se gospodarska situacija bude stalno poboljšavala. Što je također vrlo upitno, što zbog vanjskih faktora kao što je rat u Ukrajini, što zbog domaćih hrvatskih slabosti. Ove su tužne brojke posljedica gospodarskog loma koji se dogodio tijekom devedesetih kada je država preranim odlascima u mirovinu rješavala problem nezaposlenosti i teškog socijalnog stanja u kojem su se našli onu koji su tijekom tranzicije ostali bez posla. A takvih nije bilo malo.


Većina problema s kojima se susreće današnja Hrvatska svoje ishodište ima u devedesetima. Naravno, dobar dio hrvatskih tvrtki nije bio spreman nositi se sa stranom konkurencijom koja se sve više probijala na domaće tržište. Usto problem je nastao i zbog toga jer se Rusija otvorila zapadnim proizvodima i nisu im više trebali nekakvi Geneksi i Astre kao posrednici. Povrh toga dogodio se i rat koji je potaracao puno toga što bi propalo i da do njega nije došlo, ali i puno tvrtki koje bi preživjele da granate nisu srušile njihove pogone. I naravno tu je pretvorba i privatizacija koja se provodila dok se zemlja borila za goli opstanak, što je praksa bez presedana u povijesti. I trebalo je nekako zbrinuti ovu vojsku nevoljnika koji su se praktički preko noći iz socijalističke sigurnosti našli u kaotičnom i koruptivnom sustavu koji je nazvan kapitalističkim iako on s tim pridjevom i nije imao baš previše veze. Pa su masovno slani u mirovinu, najčešće u privremenu uz nešto što se nazivalo dokup staža. Za saniranje ovakvog stanja trebat će zaista puno vremena.


Međutim, cijeli Zapad, posebno Europa ima problem sa svojim mirovinskim sustavom. S jedne strane potreban je ogroman novac za isplatu mirovina kroz sustav solidarnosti, a s druge one u puno slučajeva postaju nedostatne za normalan život. Njemački radnik koji nema vlastiti stan ima jako velikih problema spojiti kraj s krajem. Pa nije rijetka situacija da i on ponekad mora posegnuti u kontejner tražeći boce kako bi podebljao svoja primanja.


U Francuskoj, drugom najjačem gospodarstvu EU-a, neki je dan na ulici bilo milijun ljudi koji po drugi puta žele srušiti mirovinsku reformu predsjednika Emmanuel Macrona. On želi povećati radni vijek sa 62 na 64 godine što je bilo dovoljno da Francuzi izađu na ulice. Prije tri godine reforma je srušena. Macron se povukao. Što će biti, sada ostaje da se vidi. Baš kao i nerazvijena Hrvatska i razvijeni Zapad sam je sebe doveo u nezavidnu situaciju. U globalizaciji se dio zapadne elite besramno obogatio dok su oni koji žive od svog rada gadno nastradali. Bilo je to kao i kod nas zbog mješavine gluposti i pohlepe.


Povrh svega cijeli se svijet potresao zbog posljedica rata u Ukrajini. Tko bi prije samo par desetljeća mogao i pomisliti da će život 2023. biti teži nego što je bio tada. A umirovljenici su kao najranjivija skupina stanovništva posebno na udaru.