UVODNIK

Svijet i Hrvatska pripremaju se za Bidena

Zlatko Crnčec

Foto Reuters

Foto Reuters

Što se tiče same Hrvatske, jedina izravna posljedica Bidenovog preuzimanja američkog kormila mogla bi biti ona vezana za susjednu Bosnu i Hercegovinu. U toj se zemlji puno očekuje od njegovog mandata, jer ga neki od tamošnjih analitičara vide kao nastavak politike koju je prema ovom području svijeta provodio Bill Clinton.

placeholder


I dok će Sjedinjene Američke Države sljedeća dva tjedna imati prilično dinamično političko razdoblje, ostatak svijeta može se početi pripremati za četiri godine ere Joea Bidena. Naravno, jednim okom i dalje će se osmatrati što se točno događa u Washingtonu. Demokrati koji će sada imati većinu u oba doma američkog Kongresa već će danas započeti pripreme za pokretanje postupka opoziva Donalda Trumpa.


Politička je odluka izgleda donesena. Iako puno aktera američke politike, uključujući i novog predsjednika Bidena, smatra da je devet dana premalo da se cijeli posao zgotovi, demokrati žele očitati lekciju Trumpu i egzemplarno ga izbaciti iz Bijele kuće. Makar i samo par sati prije nego što bi je on ionako morao napustiti. Naime, četverogodišnji mandat Trumpu istječe za devet dana, točno u podne 20. siječnja ove godine.


Međutim, nitko ne zna što bi on u tom razdoblju mogao napraviti, pa je predsjednica Zastupničkog doma Nancy Pelosi za svaki slučaj nazvala vrh Oružanih snaga. I to kako bi ih zamolila da malo pripaze što se događa s koferom s nuklearnim šiframa koje stalno prate američkog predsjednika. Međutim, što god se dogodilo i koliko god situacija u nekim elementima bila nepredvidiva, sigurno je da će 20. siječnja Sjedinjene Države imati novog predsjednika.




Što se tiče same Hrvatske, jedina izravna posljedica Bidenovog preuzimanja američkog kormila mogla bi biti ona vezana za susjednu Bosnu i Hercegovinu. U toj se zemlji puno očekuje od njegovog mandata, jer ga neki od tamošnjih analitičara vide kao nastavak politike koju je prema ovom području svijeta provodio Bill Clinton. Čak će i neki ljudi iz Clintonove administracije imati pozicije ili utjecaj u Bidenovoj. Stoga bošnjačka politička elita u susjednoj zemlji očekuje nekakvu reformu sustava koji je 1995. definiran Sporazumom iz Daytona kojim je završio rat u toj državi.


Međutim, veliko je pitanje hoće li se nova američka administracija zaista željeti baviti Balkanom. Osim toga, nije baš izvjesno koji bi uspjeh uopće mogla polučiti u situaciji u kojoj se Republika Srpska oštro protivi bilo kakvoj reviziji Daytona. Za nadati se je da će Biden i njegova ekipa, ako se budu bavili ovim područjem, to raditi na delikatan i odmjeren način, a ne nespretno i grubo kako to velike sile često znaju.
Bit će zanimljivo vidjeti što će se događati s takozvanim malim Schengenom, projektom u koji su neka središta moći, što milom što silom, ugurala Albaniju i postjugoslavenske države koje nisu članice EU-a.


I što će biti s Kosovom, odnosno koliko će Sjedinjene Države sada ustrajati u tome da nastave savijati ruku Aleksandru Vučiću da prizna tu svoju nekadašnju južnu pokrajinu kao neovisnu državu. Kao i što će biti politika prema Crnoj Gori, koja je punopravna članica NATO saveza, a ima Vladu koja je, istina zasad ne otvoreno, emitivno, a moguće i konkretnije puno bliža jednoj drugoj velikoj svjetskoj sili.
Ono što ipak treba očekivati jest prestanak kontroverzi Amerike i Europe oko NATO pakta. U četiri Trumpove godine ti su odnosi pali na najnižu razinu od osnivanja ovog vojnog saveza nakon Drugog svjetskog rata. Trump je tražio da europske zemlje povećaju svoja izdvajanja za savez na način kao da razgovara s nižim zaposlenicima neke svoje tvrtke koji mu nisu po volji.


Biden bi isto mogao tražiti od Europljana da ispunjavaju svoje obveze, ali će to ipak biti na puno delikatniji način od Trumpa koji se često ponašao kao pravi slon u staklarnici. Za Hrvatsku je izuzetno bitno da NATO savez dobro funkcionira jer se nalazi na području u kojem se prelamaju odnosi brojnih suprotstavljenih svjetskih sila. Pod NATO kišobranom koji funkcionira kako treba Hrvatska se u svakom slučaju osjeća puno sigurnije.


I tu negdje otprilike staju posljedice američkih predsjedničkih izbora kada je u pitanju Hrvatska. Naravno, tu je još i energetika, ali tu treba očekivati kontinuitet. A što se tiče nekakve geopolitike, Hrvatska je premala da bi je se izravno ticali američki poduhvat i intervencije u svijetu. Mada u današnjem povezanom svijetu nitko ne može biti izoliran. Recimo, Ina je ostala bez dragocjenih naftnih polja u Siriji nakon što je tamo započeo rat tijekom predsjednikovanja Baracka Obame.