Uvodnik

Savjetnici su se prvo trebali zahvaliti, a onda kritizirati

Zlatko Crnčec

Foto Marko Gracin

Foto Marko Gracin

Vlada mora hitno riješiti situaciju sa Znanstvenim savjetom i nastaviti borbu protiv epidemije

placeholder


Jesu li članovi Znanstvenog savjeta prekršili neke uzuse kada su se odlučili potpisima pridružiti apelu svojih kolega za pooštravanjem mjera? Njih petero trebalo se ipak prvo zahvaliti na članstvu u tom tijelu. I tek onda potpisati Apel. Naprosto je pristojno ako je netko nekome savjetnik za nešto, da mu onda duguje neku elementarnu lojalnost. Ne može se istovremeno nekoga savjetovati o nekoj temi i javno ga kritizirati ako nije prihvatio savjet. Ako netko od savjetnika shvati da se njegovi savjeti, za koje smatra da su ispravni, ne prihvaćaju, logična bi stvar bila da se sam zahvali. Da naprosto izađe iz Znanstvenog savjeta i onda obavijesti javnost zbog čega je to napravio. Pa da čak i objasni zbog čega i u čemu su u krivu bili njihovi kolege čije su savjete premijer, Vlada i Stožer kasnije prihvatili. I koja je šteta od toga nastala. Jer ovdje je u pitanju ne samo zdravlje građana, nego i njihovi životi. Ako je kojim slučajem Vlada slijedila pogrešne savjete u ovako osjetljivoj situaciji kao što je epidemija korone, javnost to ima pravo znati. I to što prije, to bolje.



Znanstveni savjet nije formalno tijelo čiji se članovi moraju pridržavati nekih formalnih pravila ponašanja koja bi bila propisana kroz nekakav pravni akt. Stvar je tu naprosto u tome da postoje neki nepisani, ali zato ništa manje vrijedni običaji. Koga savjetuješ, njega ne napadaš javno dok to radiš. Ako je petero članova Znanstvenog savjeta zaista smatralo da je Vlada napravila veliku pogrešku što nije poslušala njih, već njihove kolege u Znanstvenom savjetu, a to je dovelo do naglog povećanja broja oboljelih i zaraženih – trebali su reagirati i prije i glasnije.



Nije ovo prvi takav slučaj. Takve su se stvari događale i ranije. Recimo 2009. tadašnji je premijer Ivo Sanader napustio kormilo Vlade u trenutku kada je zemlja bila u kritičnoj situaciji. Pad BDP-a bio je dramatičan i na njegovoj nasljednici Jadranki Kosor bilo je da pokuša ispraviti opasno nagnuti hrvatski brod. Gospodarski savjetnici bili su joj Željko Lovrinčević i Sandra Švaljek. Međutim, savjetnica Švaljek nastavila se ponašati kao neovisna stručnjakinja i javno napadati premijerku zbog izostanka potrebnih reformi. Kosor je to trpjela i pravila se kao da se ništa događa. Ali barem nije bilo telefonskih poziva koji se poslije moraju pojašnjavati na konferenciji za novinare.
Naravno, Vladi nije trebala cijela ova situacija. Doista nije jasno zašto je Zvonimir Frka Petešić u ponedjeljak zvao petero članova i zahvaljivao na suradnji. Ili zahvaljivao se na suradnji. Pa onda nakon što se to pojavilo u medijima dan kasnije reterira. Neki su mediji to nazvali posipanjem pepelom. Ili se trebalo ustrajati u odluci da se zahvali na suradnji disidentima iz Znanstvenog vijeća, ili se telefonski pozivi tijekom ponedjeljka nisu ni smjeli dogoditi. Ovakav flip-flop Vlada si nije smjela priuštiti.





Tu je i problem navodnog sukoba interesa nekih članova Znanstvenog savjeta. Neumorni Ivan Đikić svakog se dana javlja i kroz središnje dnevnike govori o tome da su Dragan Primorac i Gordan Lauc u sukobu interesa. Njih dvojica odlučno odbijaju kritike da su na bilo koji način zarađivali na epidemiji korone. Ali sama polemika, sama činjenica da dva člana tijela koje savjetuje Vladu, i to u najvećoj zdravstvenoj krizi ovoga stoljeća, moraju objašnjavati jesu li privatne tvrtke s kojima su povezani ostvarile profit na epidemiji korone, jako je loša za Vladu u političkom i svakom drugom smislu.


Naravno, po definiciji svaka je vlada odgovorna za ono što se događa u zemlji. Ali veliku odgovornost za ovu situaciju snose i sami građani. Da bi se netko tko vodi zemlju mogao uspješno boriti protiv ovakve epidemije u kojoj se dobar dio građana ne želi pridržavati ni minimalnih mjera, gotovo da bi morao uvesti policijsku državu. Što je pak u demokratskoj državi nemoguće. Ali možda se ipak kroz suradnju s oporbom moglo ići na mjere koje dublje zadiru u ljudska prava, ali transparentno i na određeni rok. Jer čim se i ove oštre mjere malo ublaže, opet će krenuti svadbe, martinja i razmjena virusa u noćnim klubovima. Vlada mora hitno riješiti situaciju sa Znanstvenim savjetom i nastaviti borbu protiv epidemije.